Zapad dugo i dosledno sprovodi svoje „podrivačke“ aktivnosti protiv Srbije u cilju da joj oduzme suverenitet i pravo da po sopstvenom nahođenju određuje razvoj, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
U intervjuu za „Politiku“, ona kaže da Zapad tera Beograd da se pridruži sledbenicima kulta „ukidanja“ Rusije i da odustane od svojih temeljnih nacionalnih interesa, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Zaharova napominje da je posebno ozbiljan kosovski problem, te da su tokom godina Vašington i Brisel kosovski faktor pretvorili u instrument pritiska na Srbiju, dajući kosovskim Albancima kart blanš da podstiču nacionalnu netrpeljivost prema lokalnom srpskom stanovništvu, prenosi Sputnjik.
„Pljačkanje pravoslavnih svetinja, oružani napadi kosovskih ‘bezbednjaka’ na civile i njihovu imovinu, sve to evropske prestonice, uključujući Berlin, sklonije su da ne primećuju. U međuvremenu, rezultati pseudoposredničkih napora EU govore o apsolutnoj nemoći zapadnih zemalja, koje nisu u stanju da suštinski reše problem“, upozorava Zaharova.
Umesto ciljanog rada s Aljbinom Kurtijem na ispunjenju ranije dogovorenih obaveza, države EU su pokrenule novu inicijativu, takozvani francusko-nemački plan koji Srbiju, u stvari, tera na očito neprihvatljiv ishod i grubo protivreči temeljnom dokumentu za rešavanje kosovskog pitanja, Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN, napominje Zaharova.

Ističe da je Balkan složen region i da se u njemu još oseća dramatično nasleđe sukoba devedesetih, te da takozvani zapadni svet polaže ekskluzivna prava na saradnju s balkanskim prestonicama, vodi agresivnu politiku istiskivanja trećih zemalja iz regiona i gradi dijalog u okviru paradigme „s nama ili protiv nas“.
„U zamenu za perspektivu ulaska u EU, Balkanu se nameću tuđi politički i društveni narativi. Jasan primer su pokušaji da se uvede zabrana saradnje s Rusijom, što je danas apsolutan i bezuslovan zahtev za one koji ne žele da pokvare odnose sa Zapadom. Nažalost, pojedine balkanske zemlje nisu imale političku volju da se odupru ovom ultimatumu“, kaže Zaharova.
„Protesti na ulicama Beograda primer su grubog mešanja spoljnih faktora u poslove jedne suverene države“, napominje Zaharova.
Ističe da Srbi dobro pamte do čega mogu dovesti društveni potresi, te da iskustvo pokazuje da razularenost radikalnih elemenata koji deluju po nalogu iz inostranstva može da izazove najpogubnije posledice.
Nemci su u 20. veku dosta uradili na ovim prostorima, umešavši se i u raspad Jugoslavije i raspirivanje krvavog sukoba, kazala je Zaharova.
„Tražeći razloge za pokretanje dva svetska rata, Nemačka ih je pronašla na Balkanu“, napominje Zaharova.
Ističe da moderna Nemačka nema suverenitet ni svoju spoljnu politiku, te da u kontekstu raspodele uloga među američkim satelitima u Evropi, Nemci s bogatim iskustvom u izazivanju vojnih sukoba na Balkanu, s gledišta Vašingtona, dosta dobro rade svoj posao „zapadnog mentora“ regiona.
„Nije slučajno što su tako uporno, pa čak i agresivno, prezrevši sve procedure i dogovore, gurali Kristijana Šmita na mesto visokog predstavnika u BiH, koji nije bio na odgovarajući način odobren za te funkcije i shodno tome, nema nikakav legitimitet“, ocenjuje Zaharova.
Dodaje da ono što se dešava u BiH u protekle dve i po godine je čisto oživljavanje kolonijalne politike zapadnih zemalja, te da je njihovim zalaganjem BiH pretvorena u protektorat, njen suverenitet je ograničen okvirima koje diktiraju spoljni igrači.
Ruska spoljna politika je miroljubiva, predvidljiva, dosledna, pragmatična, zasnovana na poštovanju opštepriznatih načela i normi međunarodnog prava, napominje.