Zakletvu danas polaže novi saziv američkog Kongresa i bira se šef Predstavničkog doma, a novinska agencija Asošiejted pres ukazuje na to da će se Majk Džonson, prvi čovek tog tela ponovo boriti da zadrži svoje radno mesto.
Agencija ocenjuje da bi Džonsonov neuspeh mogao da ugrozi kongresnu verifikaciju pobede Donalda Trampa, novoizabranog predsednika države.
Tramp je na izborima 5. novembra ponovo postao predsednik SAD, a ta pobeda se formalno konstatuje na zajedničkoj sednici oba doma Kongresa, Senata i Predstavničkog doma.
Ako Predstavnički dom nema svog predsedavajućeg, ne može ni da organizuje svoj rad, jer predsedavajući nije samo prvi čovek tog tela već i prvi čovek njegove administracije.
Republikanac Majk Džonson ima podršku Donalda Trampa, ali će njegovu sudbinu odrediti poslanici stranke, čije je krajnje desno krilo u jesen 2023. godine oborilo sa funkcije Džonsonovog prethodnika Kevina Makartija i bacilo Predstavnički dom u tronedeljni haos, a kasnije pokušalo da obori i samog Džonsona, nezadovoljno njegovim radom.
Zbog minimalne stranačke većine i otpora krajnje republikanske desnice, Džonson je bio prinuđen da sarađuje sa suparničkom, Demokratskom partijom na osetljivim zakonskim pitanjima kao što su pomoć za Ukrajinu i budžet, što je, kako ukazuje Glas Amerike, pretvorilo neke od njegovih glavnih saveznika u protivnike.
Međutim, mala republikanska većina u Predstavničkom domu se na izborima 5. novembra dodatno smanjila i sada iznosi 220 poslanika – dva više od minimalnog broja za većinu.
Krajnja republikanska desnica sklona je tome da traži ustupke kada njihovi glasovi postanu odlučujući. Tako je od Kevina Makartija, kad je želeo da postane predsedavajući, iznudila izmene poslovnika prema kojima je dovoljna inicijativa jednog poslanika da se pokrene procedura opoziva šefa predstavničkog doma.
Makarti je izgubio posao upravo zahvaljujući tom ustupku, i time postao prvi šef Predstavničkog doma u istoriji SAD koji je uklonjen sa funkcije.
Džonson je danas delovao optimistično u vezi sa svojim reizborom, uprkos sve izraženijem nezadovoljstvu kranjih desničara među republikancima, a kad su ga novinari pitali šta ima da im poruči, kazao je: „Potrebno je da se ujedinimo“.
Dodao je i da se izbor šefa Predstavničkog doma ne tiče samo „jednog čoveka“ već pretvaranja Trampove politke „Amerika na prvom mestu“ u delo, na osnovu „mandata dobijenog od američkog naroda“.
Džonson je porekao da sklapa bilo kakve dilove kako bi mogao da bude izabran.
Tramp je ocenio da je Džonson „jedan fin čovek velikih sposobnosti“ i poželeo mu sreću na današnjem glasanju u Predstavničkom domu.
Nije jasno da li Džonson ima podršku svih 220 republikanaca u Predstavničkom domu, iako je, prema Trampovim rečima „došao na vrlo blizu stoodstotne podrške“.
„Majkova pobeda danas biće velika pobeda za Republikansku partiju“, napisao je Tramp na svojoj mreži Trut soušl.
Džonsonov slab autoritet nad stranačkim poslanicima u donjem domu Kongresa ne samo što preti njegovom opstanku na funkciji već i Trampovom ambicioznom planu sasecanja poreza i masovnog proterivanja migranata u SAD, ocenjuje AP.
Za naredni ponedeljak zakazana je svečana sertifikacija Trampove pobede, i Džonsonov neuspeh bi održavanje tog formalnog koraka mogao da dovede u pitanje.
Biranje šefa Predstavničkog doma je uvek prva stvar koja se radi na prvoj sednici novog saziva, a do glasanja može doći i pre no što poslanici polože zakletvu.