Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) u 2025. obeležava Godinu akademika Đure Daničića (1825 – 1882), koji je obeležio srpsku filologiju druge polovine devetnaestog stoleća, objavila je SANU.
Svestran i neumoran istraživač u oblasti sinhronije i dijahronije srpskog jezika i utemeljivač više naučnih disciplina u srpskoj filologiji, Daničić je ostavio neizbrisiv trag u istoriji nauke i kulture, navela je akademija.
Polemičkom studijom Rat za srpski jezik i pravopis (1847) Daničić je uveo naučnu argumentaciju u srpsku filološku kritiku i doprineo pobedi jezičke reforme Vuka Karadžića, dodaje se.
Potpisao ju je pseudonomom Đ. Daničić, kojim će potpisivati i kasnija dela a svojim radom dao je nemerljiv doprinos konstituisanju srpskog književnog jezika.
Objavio je i Malu srpsku gramatiku 1850, a njeno drugo, izmenjeno i prošireno izdanje pod naslovom Oblici srpskoga jezika 1863.
U delu Srpska sintaksa (1858) Daničić je temeljno opisao padežni sistem srpskog jezika, dodaje se, piše na sajtu SANU.
Sastavio je Rječnik iz književnih starina srpskih I−III (1863−1864), prvi istorijski rečnik srpskog jezika, u kojem je obrađena i narodna i književna leksika.
Knjiga Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika do svršetka XVII vijeka (1874), posvećena istorijskoj morfologiji, do danas je ostala neprevaziđena, navodi se.