Banke u Srbiji još nisu odlučile da li će odobravati stambene kredite za mlade koje subvencionisati država, iako je vlada prošle nedelje svojila predlog zakona, piše Nova ekonomija.
Nije isključeno da pojedine banke pristanu samo da određenim kategorijama stanovništva zajme novac po osnovu kredita za mlade, ali ne svima koji bi po zakonu imali pravo na ove kredite.
Najavljeni program podrške mogao bi da košta do 400 miliona evra, koliko bi država izdvojila za podršku.
„Nama ništa nije bilo pokazano od papira, posle dve diskusije izašao je nacrt. Sada ga pregledamo i odlučićemo o tome. Niko se od banaka nije izjašnjavao, a banke imaju pravo i da odbiju da pruže ovu vrstu usluge“, rečeno je Novoj ekonomiji u jednoj banci.
Pojedini mediji su naveli da samo dve banke za sada pristaju da u svoju ponudu uvrste i kredite za mlade, Poštanska štedionica i Banka Inteza.
Krediti su namenjeni državljanima Srbije, sa prebivalištem u Srbiji, starosti od 20 do navršenih 35 godina života. Oni koji će moći će da se zaduže su zaposleni na neodređeno, kao i na određeno vreme, poljoprivrednici, potom preduzetnici i samostalni umetnici, ali i nezaposleni mladi.
Zaposlenima na određeno vreme za ovaj kredit je potreban jemac. Dok će nezaposleni, da bi dobio kredit, morati da obezbedi da neko od članova njegove porodice bude, jemac-platac.
Ako se pogledaju uslovi kreditiranja, jasno je da bi banke preuzele mnogo veći rizik nego u slučajevima uobičajenih kreditnih linija. Pomoć za mlade u ovom obliku nije nepoznata, ali bankari imaju nekih ograda.
Sagovornik Nove eomije rekao je da njegova banka neće odobravati kredite za nezaposlene, kao što je predviđeno uslovima novih kredita, jer „oni ne daju nezaposlenima kredite, bez obzira na jemstvo, ali možda hoće neke druge banke da ih daju“.
„Za ove druge kategorije koje su predviđene, verovatno bi mogli da odobrimo kredite, ali moramo pažljivo da razmotrimo sve uslove“, rekao je izvor iz bankarskog sektora.
Prema predloženom zakonu, Republika Srbija izdaje pojedinačne garancije bankama, koje odobravaju kredite korisnicima, u visini od 40 odsto od iznosa pojedinačnog odobrenog kredita (stopa pokrića) u prvih 10 godina otplate.
Problem i nije toliko u ovim detaljima koliko u učešću koje je jako nisko, na nivou od jedan odsto.
Razlog za to je ono što bankari nazivaju u njihovoj industriji odnos između kredita i vrednosti nekretnine (loan to value).
Prema rečima našeg sagovornika, posle deset godina otplate, dužnicima glavnica prema predviđenim uslovima, neće pasti na 90 odsto vrednosti nekretnine, već će biti viša.
Generalno gledano banke u proceni rizika žele da vide da je taj procenat na oko 80 odsto posle 10 godina otplate, kako za Novu ekonomiju objašnjava jedan od bankara.
Oni koji uzimaju ove kredite moraju i da ispune još neke uslove, da u vlasništvu nemaju, niti su ikada imali stambenu nepokretnost. Takođe, ne smeju da budu korisnik stambenog kredita kod bilo koje banke u Srbiji.
U predlogu zakona stoji i da se država obavezuje da će u budžetu za odgovarajuću fiskalnu godinu obezbediti sredstva neophodna za izvršavanje obaveza, preuzetih po osnovu garancije.
Nepoznato je i, kako je navela Nova ekonomija, odakle u budžetu Srbije odjednom ima novca za kredite za mlade, povećanje plata prosveti i isplatu Rusiji za vlasništvo u NIS-u. Fiskalna politika je ionako pod lupom i postaje prilično tesna, iako je usvojen deficit od tri odsto kao i novo zaduženje u januaru u vidu obveznice od milijardu evra.
Zakon treba da počne da se primenjuje od 1. marta ove godine, prema dokumentu.