Devet dnevnih novina je za šest meseci prošle godine prekršilo Kodeks novinara Srbije gotovo 6.000 puta, u više od 4.000 tekstova, a najviše „Alo“, „Informer“ i „Srpski telegraf“, rečeno je na tribini Saveta za štampu o toj tematici.
Na tribini „Koliko dnevne novine poštuju Kodeks novinara Srbije“ je rečeno da je list „Alo“, od 1. jula do kraja decembra 2024. imao 1.605 prekršaja, „Informer“ 1.314, a „Srpski telegraf“ 1.167.
Najviše su kršene odredbe o istinitosti izveštavanja i pravu na privatnost, posebno u političkim rubrikama i „crnim hronikama“.
Savet za štampu već deset godina prati poštovanje Kodeksa novinara Srbije u dnevnim novinama s nacionalnom pokrivenošću. Za šest meseci 2024. su beleženi prekršaji u listovima „Alo“, „Blic“, „Danas“, „Večernje novosti“, „Informer,“ „Kurir“, „Nova“, „Politika“ i Srpski telegraf“.
Analiizu tih dnevnih novina u šestomesečnom periodu predstavili su novinari Vera Didanović i Bojan Cvejić i naveli da su te novinje ukupno napravile 5.978 prekršaja Kodeksa novinara i novinarki Srbije u 4,110 tekstova.
Cvejić je kazao i da su prva tri mesta na tabeli zauzeli „Alo“ sa 1.605 prekršaja u 1.133 teksta, „Informer“ sa 1.314 prekršaja u 805 tekstova i „Srpski telegraf“ sa 1.167 prekrašaja u 701 tekstu.
Po njegovim rečima, u tabloidima nisu izostali ni pogrdni termini za Albance i Hrvate.
Didanović je kazala da je najviše prekrašaja bilo u tekstovima političke rublike, te navela nekoliko primera u vezi izveštavanja sa protesta zbog litijuma i pada nadstrešnice novosadske Železničke stanice.
„Izveštavanje o tim događajima je pre svega selektivno, … to je ono kada mediji izveštavaju samo o izolovanim slučajevima i o malim grupama koje su se okupljale pre početka protesta bez ikakvih informacija o veličini protesta i motivima“, kazala je ona.
Rekla je da su u izveštajima sa tih protesta „često nagađanja predstavljana kao činjenice“, te da se o protestima zbog litijuma često tvrdilo da opozicija nije protiv njegovog iskopavanja, već da želi da preuzme vlast.
„Učesnici protesta se redovno etiketiraju pa samo tokom leta imali lažne ekologe a sada imamo lešinare, hejtere, antisrpske proteste i veoma širok opus etiketa i uvreda“, kazala je Didanović.
Po njeni rečima, veoma često se izjave tendenciozno iskrive i onda se od toga prave naslovi.
Dodala je da su vrlo često učenici protesta povezivali sa grupama koje u društvu imaju „status neprijatelja“, kao i da su povezivani sa onima koji navodno žele smrt predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Didanović je kazala da je bilo serija tekstova gde su nagađanja predstavljena kao činjenica, te da je bilo i „iskrivljavanje izjava“, odnosno pisanje onog što nikada nije rečeno.
Generalna sekretarka Saveta za štampu Gordana Novaković je kazala da se, sudućei po žalbama koje dobija taj Savet, čini da je situacija možda još gora na portalima nego u štampanim izdanjima.
Kazala je da su se žalbe odnosile na portale, te da prvi put žalbe moraju da se razmatraju jednom nedeljno i to na tekstove koji „ni po formi a ni sadržaju nisu novinarski“.
Navela je i da se tu radi o „nekakvim pamfletima“ koji su nepotpisani i bez „izvora“, a identilčni su s tekstovima koji seo objavljuju u „četiri-pet medija“.
„Vrlo često sadrže tri-četiri rečenice koje prenose poluinformaciju i onda se na to niže niz nedokazanih i nedokazivih optužbi i uvreda i besmisleni komentara tipa ‘Srbijo šta si dočekala da ti ovi određuju budućnost’ “ kazala je Gordana Novaković.