Amerika stvara novi svetski poredak po svojoj meri i Evropska unija mora znatno da ojača svoju odbranu i bitno utiče na rasplet rata u Ukrajini, zato što nije jasno da li Vašington od saveznika postaje suparnik Evrope.
To je sažeti zaključak mnogih zapadnoevropskih analitičara i medija, dok američki vodeći centri za spoljnu i bezbednosnu politiku misle da Vašington želi postojani mir, ali ne i da „beskonačno podržava Kijev“.
To ističe Majkl Froman, predsednik Saveta za međunarodne odnose (CFR), koji stavlja do znanja da je glavni cilj američkog predsednika Donalda Trampa da „povrati ulaganja koja su SAD dala kao podršku Ukrajini i obezbedi kraj rata koji neće obuhvatiti dalje američko uplitanje… što Kijev ostavlja sa malo aduta u igri“.
U napisu za časopis „Forin polisi“ Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar odbrane, predočava da je „Bela kuća stavila do znanja Kijevu da Ukrajina nije u stanju da postavlja uslove“ za mirovni sporazum i da dosad nije bilo jasnog puta ka miru.
Zagorodnjuk smatra da bi morao da se primeni dogovor kao u korejskom ratu kad je Amerika ekonomski i vojno pomogla Južnoj Koreji da izgradi sopstvenu odbranu.
Evropski političari na vlasti i mediji su većinom mišljenja da evropski partneri u EU i NATO moraju da vojno ojačaju da bi mogli uticati na rasplet u ukrajinskom ratu.
A dokaz za to su dramatični američki potezi obustave vojne pomoći Ukrajini i pritisak da Kijev prihvati zamašne ekonomske poslove kako bi se obustavio rat i krenulo u mirovne pregovore s Rusijom.
Za razliku od ratoborne Francuske i Poljske, nordijskih i baltskih zemalja, neke članice EU i NATO smatraju da se ipak mora očuvati bezbednosno savezništvo s Belom kućom u kojoj je sad Donald Tramp.
Francuski zvaničnici su posebno bili pogođeni Trampovom izjavom da jako sumnja da bi neki partneri u NATO, poput Francuske, pomogli Americi ako bi njena bezbednost bila ugrožena.
Pariski dnevnik Mond piše da su odlukom da stotinama milijardi evra ojačaju odbranu, Evropljani krenuli da se sučele i s Trampom i s ruskim predsednikom Putinom, „ali da to ipak ne znači raskid s Amerikom.
Nemački portal Dojče vele smatra da temeljito jačanje evropske vojne moći ima za cilj da se Ukrajina dovede u što snažniju poziciju pod formulom „mir kroz snagu“.
Belgijski list „Libr belžik“ piše da znaci približavanja Francuske i Nemačke predstavljaju zaokret i da „EU prestaje da bude ekonomska sila, paralisana vojnom nemoći i sebe preoblikuje u verodostojnog strategijskog igrača“.
Grčki portal TVXS istovremeno skreće pažnju na to da „jedino rešenje na korist građana Evrope jeste najpre bezbedan mir u Ukrajini, ali i ugrađivanje Rusije u novo ustrojstvo kolektivne bezbednosti u Evropi“.
Grčki medij navodi da bi novo masovno naoružavanje Evrope „iziskivalo prevelika, skupa izdvajanja i izazvalo nepopularna kresanja prihoda za građane… kao i još veći uspon krajnje desnice“.