Odluka predsednika SAD Donalda Trampa da u okviru politike „Amerika na prvom mestu“ uvede uvozne carine svim iole važnijim partnerima u svetu je oštri protekcionizam koji će uzdrmati i ubrzati polarizaciju svetske privrede, a pogodiće i hegemoniju dolara, ocena je analitičara i vlada u Evropi.
Profesor geoekonomije na Evropskom univerzitetskom institutu Soni Kapor smatra da ovaj potres iz temelja američke i svetske ekonomije „vuče u kraj ‘američkog stoleća'“.
On podvlači da sad „svaka osetljiva, iole oprezna kompanija, vlada ili grupacija mora da razmisli gde će joj biti zalog i da diversifikuje svoje ekonomske, finansijske i bezbednosne temelje“ u otklonu od Amerike.
„Trampov udarac trgovinskim maljem“ po svetskoj privredi, napisao je francuski privredni list „Lezeko“, izazvao je pad vrednosti akcija na berzama u Evropi, Aziji i SAD, a investitori su se odmah preusmerili na sigurna ulaganja u zlato i državne obveznice.
Britanski mediji drugačije gledaju na uvodjenje američkih carina i tako „Dejli telegraf“ ističe da je „bregzit (izlazak Velike Britanije iz EU) bio pravi izbor“ jer je Vašington Velikoj Britaniju uveo carine od deset odsto, a Evropskoj uniji 20 odsto.
EU će svakako krenuti u neki trgovinski rat s Amerikom, „a industrija Velike Britanije sad ima jasnu konkurentsku prednost u odnosu na ostalu Evropu“, navodi „Dejli telegraf“.
Evropska komisija i vlade članica Evropske unije spremaju uzvratne mere na američke takse od 20 odsto na evropski uvoz, ali žele i da pregovorima s Vašingtonom sagledaju da li se tu nešto može ublažiti.
Svi u EU smatraju da Evropa sad mora potražiti nova tržišta i nove ekonomske saveze.
Nemački ministar privrede Robert Habek je izjavio da se već radi na „savezu s Kanadom i Meksikom“, a zvaničnici EU su uveliko u kontaktima s Indijom i zemljama Južne Amerike oko novih trgovinskih aranžmana.
Francuski predsednik Emanuel Makron je zatražio od francuskih firmi da obustave ulaganja u Ameriku, Španija je već odlučila da privredi dodeli pomoć od 14 milijardi evra.
List „Tajms ov Malta“ ukazuje na to da je „Tramp očigledno rešio da krene u trgovinski rat, ali sve njegove ratoborne politike i poruke su u suštini duboko odbrambene“.
„Jasno je da Tramp veruje da je Amerika u teškim problemima i da se nema kud već da se preduzmu korenite mere oporavka“.
Dnevnik „Lezeko“, medjutim, upozorava da je „Tramp razvalio svetsku slobodnu trgovinu i svet i Ameriku gurnuo u veliku nepoznanicu, zatvarajući svoju zemlju i okrećući leđa decenijama dugom globalnom ekonomskom i trgovinskom liberalizmu“.
Nemački portal „Dojče vele“ prenosi izjavu šefa francuske diplomatije Žan-Noel Baroa je da je transatlantsko jedinstvo „na iskušenju zbog odluka koje je doneo i objavio predsednik Tramp“.
„Dojče vele“ zaključuje da se „uopšteno govoreći, evropski NATO saveznici pripremaju za povlačenje SAD koje se okreću ka Aziji“.
A kako veruje nemački nedeljnik „Špigel“, američki izolacionizam donosi „u svetskoj trgovini preokret ka jeftinijim proizvodima i uslugama i većem boljitku“.
Mediji u Evropskoj uniji su takođe primetili da Trampova administracija nikakve carine nije uvela jedino Rusiji, Belorusiji, Severnoj Koreji i Kubi.