Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit izjavio je da sankcije koje su predsedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku uvele Austrija i Nemačka vidi kao početak nove „koalicije voljnih“.
„To je pravi problem za Dodika, jer je Beč voleo da koristi kao mesto za razne susrete. Osim toga, simbolična vrednost tog poteza je velika… Ovde vidim početak nove ‘koalicije voljnih'“, rekao je Šmit za austrijski Kurije, povodom odluke te zemlje i Nemačke da mu zabrane ulazak.
On smatra da su Dodika posebno pogodile austrijske sankcije, ali da postoje „pravne prepreke“ za sankcionisanje mreže firmi koje su navodno povezane s njim.
„Upravo radim na pronalaženju rešenja“, naveo je Šmit.
Visoki predstavnik u BiH smatra da je presuda Suda BiH protiv Dodika zbog neizvršavanja njegovih odluka „potpuno opravdana“, dodavši da te odluke nisu bile direktno upućene predsedniku RS.
„Ja sam u jednoj dopuni Krivičnog zakona naveo da presude Ustavnog suda BiH i odluke visokog predstavnika važe i u Republici Srpskoj i da tamo moraju biti objavljene. Dodik ne voli Ustavni sud, a ni mene, ali to su to ključne institucije Dejtonskog sporazuma“, naglasio je Šmit.
Odgovarajući na pitanje da li je presuda doprinela povećanju ionako visokih tenzija u zemlji, Šmit je rekao da su „tenzije porasle samo za Dodika“.
„Da, ima nekoliko pristalica. Ali, vidimo li veliku narodnu pobunu u RS u njegovu korist? Ne“, ocenio je visoki predstavnik.
Prema njegovim rečima, mnogi stanovnici Republike Srpske imaju rodbinu u Beču, Gracu, Minhenu, Frankfurtu, Cirihu, zbog čega Dodik „dobija vrlo malo podrške za svoj izolacionizam“.
„Osim toga, više nema kontrolu nad sobom, ljudima je rekao da ako neko radi za BiH, biće mu oduzeta imovina. Pa nismo u Severnoj Koreji, ljudi to ne prihvataju“, naglasio je visoki predstavnik u BiH.
Dalje je rekao da Dodik „nekada uopšte nije bio ovakav supernacionalista“, već da je posle rata važio za reformistu, te da je ranije podržavao mnoge stvari koje danas kritikuje, kao što je stvaranje zajedničkih institucija.
Smatra da je do promene u Dodikovom političkom kursu došlo, između ostalog, i krivicom međunarodne zajednice, jer je posle sredine dvehiljaditih godina zavladao utisak da je u BiH sve završeno i da će se ta zemlja sama po sebi razvijati prema EU.
„U evropskim prestonicama se o Bosni nije razmišljalo. U međuvremenu je etnonacionalistička politička agenda stekla sve više podrške, a mi svi smo to zajedno prevideli“, naveo je Šmit.
Ocenio je da je u Dodikovoj „promeni“ ulogu odigralo i njegovo „konglomeratsko umrežavanje u ekonomiji“, odnosno to što je kroz brojna netransparentna preduzeća razvio različite finansijske interese.
Komentarišući špekulacije da bi Dodik, za kojim je u BiH raspisana poternica zbog neodazivanja na pozive Tužilaštva BiH, koje ga sumnjiči za „napad na ustavni poredak“, mogao „nestati u Rusiji“, Šmit je naveo da „ne može reći šta ko planira“.
„Mislite da bi mogao dobiti stan pored (svrgnuti predsednik Sirije Bašar al) Asada? Onda bi Dodik verovatno odmah ostao tamo kada je pre nekoliko dana posetio Moskvu. Ali, naravno, ne mogu vam reći ko šta planira“, kazao je on.
Na pitanje šta bi bilo ako Dodik zaista nestane sa političke scene i da li bi jednostavno došao neki novi separatista na njegovo mesto, Šmit je citirao Žan Monea – „Ne znam da li će biti bolje, ako bude drugačije. Znam samo da mora biti drugačije, ako želimo da bude bolje“.