Akcije na Vol Stritu prolaze kroz turbulentan dan trgovanja prelazeći iz velikog pada, do naglog porasta vrednosti, da bi se ubrzo ponovo vratile gubicima, dok traju brige oko toga da li će trgovinsko-carinski rat predsednika SAD Donalda Trampa potkopati globalnu privredu.
Indeks S&P 500 je prošao put od pada vrednosti od 4,7 odsto ubrzo posle početka trgovanja danas da bi skočio 3,4 odsto što bi moglo da se računa u njegov najbolji porast u više godina. Zatim je vrlo brzo sve to što je nadoknadio izgubiio i pao 1,3 odsto i sve to do 10.30 pre podne, po vremenu na istočnoj obali SAD.
Dau Džouns industrijski indeks pao je 736 poena ili 1,9 odsto, a Nasdak 1,3 odsto. Oba indeksa prošla su kroz intenzivne oscilacije, tako da je Dau Džouns išao od gubitka 1.700 poena do dobitka od gotovo 900 poena.
Intenzivne oscilacije događaju se dok finansijska tržišta pokušavaju da predvide da li bi Tramp mogao da popusti oko svojih visokih carina, koje prema ekonomistima povećavaju rizike za globalnu recesiju.
Neki investitori se nadaju da bi Tramp mogao da smanji carine posle pregovora sa drugim zemljama, a i Tramp je juče izjavio da se čuo sa liderima koji „su željni da se napravi dogovor“. Relativno brzo smanjenje carina moglo bi da pomogne da se izbegne recesija, ali da li će se to dogoditi i dalje je neizvesno.
Tramp je juče rekao novinarima u svom predsedničkom avionu, da ne želi da berze padnu, ali je takođe rekao da nije zabrinut ako i dođe do velike prodaje akcija, dodajući da „ponekad moraš da popiješ lek da nešto središ“.
Tramp je dao nekoliko razloga za uvođenje visokih carina, uključujući vraćanje proizvođačkih radnih mesta u SAD, što je proces koji bi mogao da traje više godina. Tramp je juče rekao da hoće da smanji spoljnotrgovinski deficit SAD.
„Nedavno uvedene carine će verovatno povećati inflaciju i utiču na to da mnogi smatraju da postoji veća verovatnoća za recesiju“, rekao je danas generalni direktor Džej Pi Morgana Džejmi Dimon, u svom godišnjem pismu akcionarima. On je jedan od najuticajnijih direktora na Vol Stritu.
„Ostaje upitno da li će carine izazvati recesiju, ali će to usporiti rast“, rekao je on.
Finansijske teškoće pogodile su investicije širom sveta. Akcije u Hongkongu su pale 13,2 odsto u najgorem berzanskom danu od 1997. godine. Barel referentne američke nafte na kratko je pao na ispod 60 dolara, prvi put od 2021. godine, pogođen brigama da će globalna privreda oslabljena trgovinskim barijerama koristiti manje goriva. Bitkoin je pao ispod 78.000 dolara, što je veliki pad u odnosu na rekordnu vrednost od preko 100.000 dolara u januaru.
Trampove carine su napad na globalizaciju koja je preoblikovala svetsku privredu, koja je pomogla da se smanje cene proizvoda u prodavnicama u SAD, ali je takođe dovela do toga da se proizvodna radna mesta presele u druge zemlje.
„Tolika neizvesnost oko toga šta će se dalje dešavati sa carinama, zapravo utiče na strmoglav pad cena akcija“, rekao je saradnik u Ejža Grupi Rinatro Nišimura.
Ako indeks S&P 500 završi dan trgovanja sa preko 20 odsto ispod njegove rekordne vrednosti, to je dovoljno veliki pad, da se smatra takozvanim“medveđim tržištem“, kada je pad veći od dosta čestog pada od 10 odsto, a što se događa svake godine ili dve.
Taj indeks koji predstavlja veliki deo penzione štednje investitora takozvani računi 401 (k), izgubio je gotovo 20 odsto od postizanja rekordno visoke cene, pre manje od dva meseca. Sada završava najgoru nedelju od kada je kovid počeo da ruši globalnu privredu u martu 2020. godine.
Jedan investitor rekao je da postoji verovatnoća da će više zemalja odgovoriti SAD uzvratnim carinama, i obzirom na veliki broj uključenih zemalja, po njegovom mišljenju biće potrebno puno vremena da se prođe kroz razne pregovore, koji će se verovatno voditi.
„Na kraju mi mislimo da će tržišna neizvestnost i promenljivost verovatno trajati neko vreme“, rekao je on.