Srulik Ajnhorn, izraelski marketinški mag koji je pod istragom u svojoj zemlji, trenutno boravi u Beogradu gde vodi konsultantsku firmu i gde je radio kao savetnik predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Istraga BIRN-a i izraelskog lista Harec otkriva njegovu ulogu u izvozu municije u Izrael, ali i detalje PR kampanje koju je kreirao za Vučića, od prikazivanja predsednika kao mirotvorca u globalnim sukobima i zvezde popularnih podkasta, preko angažovanja poznatih autora da pišu afirmativno o njemu, do bilborda u zapadnim prestonicama koji promovišu „Vučićevu eru“.
BIRN i Harec otkrivaju da je izraelski propagandista u Beogradu pre godinu dana osnovao konsultantsku firmu Insajt partners (Insight Partners), na istoj adresi gde je i sedište Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope (IPESE) gde je Ajnhorn član Savetodavnog odbora.
Na čelu Instituta je Zoran Korać, uticajni savetnik balkanskih političara, uključujući i Aleksandra Vučića koji ima dugogodišnje bliske veze sa uticajnim ljudima u Izraelu.
BIRN podseća da je Srulik Ajnhorn, u svojoj kolumni za Džeruzalem post (Jerusalem Post) u decembru 2023, napisao da „Srbija sija kroz svog predsednika“ i navodi da hvalospev nije iznenađenje, jer je Ajnhorn godinama bio propagandni savetnik Aleksandra Vučića.
Ovaj bivši DJ, organizator žurki i stručnjak za marketing, poznat i kao „miljenik hipsterske scene Tel Aviva“, potpuno je promenio imidž kada je 2019. počeo da radi za stranku izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Učestvovao je u četiri izborne pobede, uz čestu upotrebu, kako tvrde njegovi kritičari, „alternativnih činjenica i zapaljivih laži“.
Rad za Netanjahua postao je i izvor njegovih brojnih problema sa pravosuđem. Ajnhorn je trenutno u središtu skandala u Izraelu jer je osumnjičen da je jedan od Netanjahuovih saradnika koje je Katar plaćao da promovišu ovu zemlju u izraelskim medijima.
Pored toga, pod istragom je zbog navodnog odavanja tajnih vojnih dokumenata novinaru nemačkog Bilda, sa ciljem da smanji pritisak javnosti na Netanjahua zbog ubistva šest izraelskih talaca od strane Hamasa u septembru 2024.
Takođe, zvanično je optužen i za zastrašivanja svedoka u aferi iz 2019. u kojoj je Netanjahu osumnjičen za mito.
Iako nije poznato kada je tačno Ajnhorn počeo da radi za Vučića, istraživanje BIRN-a i Hareca pokazuje da je bio prisutan u Beogradu barem od izborne kampanje 2020. Jedna od prvih zabeleženih fotografija prikazuje kontroverznog izraelskog „spin doktora“ na svečanosti u sedištu SNS u društvu visokih funkcionera stranke.
Takođe, iako nije poznato šta je Ajnhorn sve radio za Vučića, BIRN i Harec ekskluzivno otkrivaju kampanju koju je on pripremio za Vučića, a na osnovu jednog od procurelih dokumenata iz afere Katargejt koja mesecima potresa Izrael.
Prema tom Ajnhornovom planu, kampanja bi trebalo da prikaže Vučića kao državnika sa svetskim ugledom, posrednikom u međunarodnim sukobima, a „Srbiju u eri AV-a“ da predstavi kao „rastuću globalnu silu koja pokreće političke i ekonomske procese širom sveta“.
Kampanja cilja ka Zapadu, pre svega Amerikancima i njihovoj Demokratskoj stranci, a bilo je planirano da Vučić gostuje u popularnim svetskim podkastima, kao i da bude narator istorijske mini-seriji o Srbiji. Takođe, trebalo je da se angažuju „svetski poznati pisci koji bi o njemu pisali pohvalno“, kao i da se postavljaju pro-srpski bilbordi u zapadnim prestonicama u kojima bi se hvalila navodno brzo rastuća srpska ekonomija i IT sektor.
BIRN i Harec saznaju da se Ajnhorn nije bavio samo političkim marketingom u proteklih godinu dana. Izvori tvrde da je pomagao i prilikom izvoza srpske municije u Izrael, a koja je trebalo da bude dopremljena preko teritorije Crne Gore.
Ajnhorn je trebalo da iskoristi to što je bio savetnik Vučiću, ali i crnogorskom premijeru Milojku Spajiću i organizuje sastanke visokih zvaničnika kako bi se dogovorio tranzit srpske municije preko crnogorske teritorije.
Ove informacije potvrdio je i visoki izraelski zvaničnik, koji je učestvovao u razgovorima dve zemlje, naglasivši da je Izrael koristio Ajnhornove veze radi „organizovanja sastanaka u tim zemljama u vezi sa pitanjima nacionalne bezbednosti“, piše BIRN i podseća da je prema njihovim ranijim saznanjima vrednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla 30 puta, sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi.
Ajnhornov plan propagandne kampanje za Vučića otkriven je greškom. Dokumentacija na internetu koju je Ajnhorn delio sa Džonatanom Urihom, bliskim saradnikom Netanjahua, koji je trenutno u kućnom pritvoru, ticala se prvenstveno unapređenja imidža Katara uoči Svetskog fudbalskog prvenstva 2022.
Dokument je prvi put kreiran u maju 2022. i u početnoj verziji sadržao je propagandnu strategiju za Vučića, najverovatnije prekopiranu iz nekog drugog dokumenta. Nekoliko minuta kasnije, poruke vezane za Srbiju su obrisane i zamenjene sadržajem koji se odnosi na Katar.
Ipak, sve izmene na dokumentima tokom vremena su beležene, a novinari Hareca su sačuvali sve verzije, kao i dokaze o digitalnim tragovima, koji vode do Ajnhorna i Uriha.
U dokumentu u koji su Harec i BIRN imali uvid, razlažu se unutrašnji i spoljašnji ciljevi kampanje za Vučića, ključne poruke koje treba da se prenesu, kao i moguća rešenja za postizanje tih ciljeva.
Prvi cilj je bio da se „značajno poboljša imidž predsednika Vučića i Srbije među aktuelnom američkom administracijom, Demokratskom partijom, medijima i liberalnim svetom u SAD i Evropi“.
Plan takođe predviđa „promovisanje pozitivnih članaka o Srbiji i predsedniku Vučiću“ na internetu, korišćenjem oglašivačkih alata, Taboola i Outbrain, za specifične ciljne grupe (viši članovi Demokratske partije, američka administracija, Stejt department…).
Drugi cilj Ajnhornove kampanje za Vučića bio je fokusiran na unutrašnju politiku, kako bi se „očuvao i ojačao međunarodni imidž predsednika Vučića među građanima Srbije i povećala nacionalna podrška“.
Zbog toga je poruka kampanje trebalo da bude da „novi međunarodni status Srbije u eri Vučića čini zemlju rastućom globalnom silom koja pokreće političke i ekonomske šanse širom sveta“.
Prema strategiji koju je osmislio Ajnhorn, trebalo je angažovati poznate autore koji bi promovisali Vučića, jer, kako se navodi u dokumentima kampanje, „u svetskim medijima postoji manjak pozitivnih tekstova o Srbiji i predsedniku Vučiću“.
„Preporučujemo zapošljavanje vodećih svetskih autora koji će objavljivati povoljne članke o predsedniku. Neki će se sastati sa predsednikom u Srbiji i moći će da ga intervjuišu“, navodi se u dokumentu.
Jedan od Ajnhornovih predloga bio je i „proizvodnja mini-serije od četiri epizode o četiri značajna događaja u istoriji Srbije“, a u kojoj bi narator bio sam Vučić.
„U svakoj epizodi, Vučić će razgovarati sa poznatim međunarodnim novinarom o događaju i njegovom nacionalnom značaju za građane Srbije, kao i o sadašnjosti i budućnosti zemlje. Serija će biti postavljena na Jutjub u kombinaciji sa lokalnim i međunarodnim PR-om“, stoji u planu.
Izraelski kreatori kampanje su takođe planirali reklamiranje Srbije na bilbordima širom sveta.
Predložili su da se Vučić prikaže na jednom od glavnih bilborda na Brodveju u Njujorku sa natpisom „Hamilton je lep, ali Srbija je najbrže rastuća ekonomija na Balkanu“, referišući na hit mjuzikl koji se u to vreme davao u Brodvejskom teatru.
Takođe, da se na bilbordu u Galeriji Lafajet u Parizu nađe natpis „Lep dan u Parizu, usput, Srbija je prošle godine otvorila 50 startapa“.
BIRN dodaje da je Srbija zapravo pokušala nešto slično. Na Tajms skveru u Njujorku 2021. godine je postavljen promotivni video od 16 sekundi koji objašnjava veze Srbije i SAD, povodom 140 godina diplomatskih odnosa dve države.
Ajnhornova kampanja je planirala i da Vučić bude gost u nekim od najpoznatijih američkih podkasta kod autora kao što su Džo Rogan, Kris Anderson, Gaj Raz i Ben Šapiro.
„Biće gost ko-urednik ili intervjuisan u popularnom američkom podkastu o istoriji ili politici i predstaviće svoj rad, ideologiju i zemlju koju predstavlja“, navodi se.
Iako nije gostovao kod gorepomenutih, Vučić je poslednjih meseci zapravo i počeo da se pojavljuje u značajnim podkastima. Prvo je u martu bio gost u podkastu sina Donalda Trumpa gde je, između ostalog, proteste koji traju mesecima u Srbiji nazvao „obojenom revolucijom“. Tramp mlađi je Srbiju nazvao zemljom koja je prihvatila Trampa i „vrednosti MAGA pokreta“.
Početkom aprila Vučić je bio gost u podkastu Marija Navfala (Nawfal), miljenika Ilona Maska koji ima 2,1 milion pratilaca na Iksu, a koji je poznat i po širenju lažnih informacija. U tom intervjuu, Vučić je takođe kritikovao proteste, nazivajući ljude koji u njima učestvuju bogatašima i „lažnom elitom nezadovoljnom što nije na vlasti“.
Na pitanja o kampanji za Vučića, Ajnhorn je preko svoje izraelske kompanije Persepšen (Perception) kratko izjavio: „Srećni smo i ponosni na naš rad sa predsednikom Srbije, pravim prijateljem Izraela i jevrejskog naroda, koji vodi Srbiju ka međunarodnim uspesima“.
Ajnhornov prvi značajniji angažman na desnici bio je za Avigdora Libermana, tada kontroverznog izraelskog političara koji je tvrdio da „nema građanstva bez lojalnosti“.
Jedan od Ajnhornovih najkontroverznijih promo spotova za Libermana, tada ministra odbrane, bio je „Video o burki“ iz 2018, koji je parafraza skečeva komičara i glumca Saše Barona Koena. U videu Liberman uči od trenera Krav Mage, izraelske borilačke veštine, kako da zaviri pod burku teroristkinje koja se navodno pretvara da je muslimanka, koristeći mobilni telefon i selfi štap.
Spot je smatran marketinškim neuspehom i izazvao je kritike zbog ismevanja žena i njihovog seksualnog ponižavanja.
Ajnhornov propagandni rad za stranku Likud i Netanjahua počeo je 2019. kada je osnovao firmu Perception.
Harec je pisao i da je upravo Ajnhorn osmislio koncept o „kamerama na biračkim mestima“ tokom izbora u Izraelu u aprilu 2019, kontroverznu inicijativu u kojoj su aktivisti vladajuće partije Likud tajno postavljali kamere na biračkim mestima u arapskim naseljima, navodno radi sprečavanja izbornih prevara.
Ovaj potez, koji je izazvao snažne osude, kritikovan je kao pokušaj zastrašivanja arapskih birača i podsticanje netrpeljivosti, na osnovu neutemeljenih tvrdnji da pokušavaju da manipulišu izbornim procesom.
Izraelski marketinški stručnjak je radio i kao politički savetnik Izraela Kaca, tada izraelskog ministra spoljnih poslova, u periodu poznatom po Kacovoj upotrebi veštačke inteligencije za kreiranje ilustracija kojim je hteo da ismeva svetske političare.
Od 2019. sve više radi i sa liderima drugih zemalja, uglavnom iz Istočne Evrope. Osim Vučića i Spajića, prema pisanju izraelskog portala Šomerim (Shomerim), radio je i za opozicionog kandidata na rumunskim predsedničkim izborima, Mirču Džoanu (Mirceu Geoană).
Što se tiče Vučića, navodi BIRN, on ima dugu istoriju rada sa izraelskim propagandistima.
Asaf Ajzen (Eisen) je bio prvi Vučićev izraelski konsultant i radio je sa njim na kampanji za gradonačelnika Beograda 2004. godine.
„Ajzen je moj prijatelj skoro deceniju. Zahvaljujući njegovim savetima, smanjio sam prednost Bogdanovića na izborima za gradonačelnika Beograda 2004. godine sa 16 na samo 0,5 procenata. Pomogao mi je tada, pomaže nam sada i uvek će nam pomagati“, izjavio je Vučić 2012. godine.
Aron Šaviv, još jedan Netanjahuov savetnik koji je igrao ključnu ulogu u njegovoj kampanji 2015. godine, radio je za Vučića tokom njegove predsedničke kampanje 2017. godine. Prema pisanju Markera i OCCRP, Šaviv je imao ulogu u kampanji blaćenja opozicionara Dragana Đilasa koja je u srpskim provladinim medijima nazvana Afera Mauricijus.
Šaviv je navodno kupio lažni izveštaj od izraelskog bivšeg pripadnika specijalnih snaga po imenu Tal Hanan, u kom se tvrdilo da Đilas ima tajne bankovne račune na Mauricijusu i u Švajcarskoj. Marker je pisao da saznanje da izveštaj nije tačan, nije sprečilo Vučića da ga iskoristi.
Jedna od ključnih poruka koje je Ajnhorn pripremio bila je i da je „predsednik Vučić pretvorio Srbiju u globalnu raskrsnicu mira i prosperiteta između Rusije, Kine, EU, SAD i Zalivskih zemalja“.
U tom kontekstu, Ajnhorn je predvideo i ideju osnivanja takozvane „Međunarodne posredničke dvorane Srbije“ (IMHOS – International Mediation Hall of Serbia).
„Kao saveznik i Zapadnog i Istočnog sveta, sa prijateljstvima sa UAE, Rusijom, Kinom i SAD, sasvim je prirodno da Srbija bude posrednik i organizuje diplomatske događaje za posredovanje između zemalja koje su u konfliktu“, stoji u planu.
Vučić i drugi političari vlasti su i javno govorili o sličnim predlozima, pre svega kada je reč o mogućim pregovorima Rusije i Ukrajine, podseća BIRN.
„Ako neko misli da je Beograd najbolje mesto za pregovore, Srbija je spremna da to ponudi ruskim i ukrajinskim prijateljima“, rekao je Vučić 28. marta 2022, komentarišući izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova koji je glavni grad Srbije pomenuo kao moguću opciju.
U januaru 2023. godine, tokom posete Beogradu, češki predsednik Miloš Zeman takođe je pomenuo ovu ideju, naglašavajući da „neutralna pozicija Srbije, koja ne podržava sankcije Rusiji, može na neki način biti prednost za moguću ulogu posrednika, jer posrednik ne sme jasno da stane ni na jednu ni na drugu stranu“.