Osećaj kao da se okliznete i padnete na ulici, sa drveta ili litice u trenutku pre nego što utonete u dubok san je veoma čest poremećaj spavanja. Stres, nedovoljno odmora i previše kofeina mogu dovesti do njega, ali postoji još jedan, manje poznati razlog koji može biti okidač neželjenih trzaja.
Određena vrsta antidepresiva koje koristi veliki broj ljudi mogu biti povezani sa poremećajem spavanja poznatim kao hipnički trzaj, otkrila su istraživanja. Ovaj fenomen podrazumeva iznenadni osećaj padanja ili trzanja neposredno pre nego što čovek utone u san, a nastaje kao posledica nehotičnih kontrakcija mišića u prelazu iz budnosti u dubok san.
Malo je poznato da antidepresivi, posebno oni iz grupe selektivnih inhibitora preuzimanja serotonina (SSRI), mogu uticati na hemijske procese u mozgu, što dovodi do pojave ovog poremećaja. Iako je sam po sebi obično bezopasan, hipnički trzaj može dovesti do nesanice i pogoršanja simptoma depresije, naročito ako se pojavljuje često i intenzivno.
Efekat se primetio kod brojnih pacijenata: Na primer, jedan muškarac srednjih godina koji je koristio jedan od ovih lekova počeo je da doživljava noćne epizode osećaja padanja, praćene ubrzanim lupanjem srca, napetošću i strahom od nemogućnosti da ponovo zaspi, pokazalo je jedno istraživanje. Nakon prekida terapije SSRI lekom, došlo je do potpunog nestanka ovih tegoba, a istovremeno su se povukli i depresivni simptomi zbog kojih je lek prvobitno bio propisan.
Ovaj primer ukazuje na moguću povezanost između hroničnog poremećaja sna i pogoršanja psihičkog stanja, s obzirom na to da dugotrajan nedostatak sna može dovesti do dubljih neurohemijskih disbalansa. Slični nalazi potvrđeni su i u drugim studijama, koje dodatno ukazuju na potrebu da se efekti psihijatrijskih lekova na kvalitet sna moraju pažljivo pratiti i analizirati.
U drugim slučajevima, ljudi koji su uzimali SSRI antidepresive bi doživeli neželjene trzaje glavom dok spavaju – pokreti bi bili nagli, neočekivani i doveli bi do značajnog narušavanja kvaliteta odmora, pokazale su studije.
Po prelasku na drugi lek iz iste grupe antidepresiva simptomi su im se znatno ublažili – trzaji su postali ređi i manje intenzivni. Ova promena ukazuje na mogućnost da različiti SSRI lekovi različito utiču na neurološke mehanizme koji kontrolišu san.
Stručnjaci upozoravaju da se ovaj neželjeni efekat često zanemaruje, iako može imati realan uticaj na kvalitet života pacijenata. Iako sami hipnički trzaji ne nanose štetu i javljaju se kod velikog broja ljudi, kao i kod onih koji ne uzimaju antidepresive, mogu izazvati anksioznost, remetiti spavanje i uticati na mentalno zdravlje, naročito ako se jave ubrzo nakon početka terapije ili promene doze.
Među potencijalnim uzrocima ovog fenomena navode se i stimulansi kao što su kofein i nikotin. Takođe, postoji teorija da mozak, u prelazu između budnosti i sna, pogrešno procenjuje da telo još nije u stanju odmora, pa aktivira mišiće kao vid odbrambene reakcije.
Mada hipnički trzaji pogađaju oko 70 odsto odraslih i uglavnom nisu znak ozbiljnih zdravstvenih problema, njihova pojava u kontekstu psihijatrijske terapije zahteva pažljivo praćenje. Stručnjaci naglašavaju da pacijenti ne bi trebalo da prekidaju terapiju bez konsultacija sa svojim lekarom. Takođe se preporučuje redovno praćenje stanja, posebno kod onih koji su nedavno počeli terapiju. Uspostavljanje navika zdravog spavanja, poput redovnog odlaska na spavanje i primenjeivanje različitih tehnika opuštanja pred krevet, može dodatno doprineti poboljšanju sna i ublažavanju ovih neželjenih efekata, piše „Dejli mejl“.