Ekspertska grupa Ad hok mehanizma ocenila je u svom izveštaju da aktuelno stanje u Srbiji ima sve odlike vanredne situacije, odnosne duboke političke krize i eskalacije bezbednosne destabilizacije.
Oni su u izveštaju naveli da je neophodno da nadležni organi sprovedu „svestranu istragu“ u cilju utvrđivanja svih relevantnih okolnosti u vezi sa izazivanjem straha i panike među učesnicima mirnog protesta, 15. marta u Beogradu.
„Pozivaju se nosioci državnih funkcija, pre svega predsednik Republike ali i MUP i tužilaštva, da ne ometaju kredibilnu i transparentnu istragu koja bi trebalo da utvrdi ko je planirao i ko je naredio izvršenje akta neposrednog ugrožavanja ljudske bezbednosti, prava i sloboda učesnika protesta uključujući upotrebu zakonom nedozvoljenih uređaja kao i nasilja nad građanima koje su izvršile parapolicijske grupe“, piše u izveštaju.
Dodali su da je od značaja za zaustavljanje dalje bezbednosne destabilizacije Srbije da se utvrdi uloga vršilaca državnih funkcija u ovom incidentu od visokog bezbednosnog rizika.
Prema njihovim rečima, potrebno je podstaći i podržati inicijative i aktivnosti koje omogućuju da se uspostave pravila i mehanizmi deeskalacije tenzija i bezbednosnih rizika, u cilju postizanja demokratskog dogovora o mehanizmu mirnog, političkog i demokratskog izlaska iz sadašnje političke krize.
Naveli su da je neophodno da se u izgradnju i rad ovog mehanizma uključe najrelevantniji akteri političkog i društvenog života, i to predstavnici pobunjenih građana poput studentskih, lokalnih građanskih i političkih pokreta, strukovnih, sindikalnih i drugih organizacija građanskog društva, koji imaju nespornu podršku javnosti, kao i predstavnici vladajućih i opozicionih parlamentarnih organizacija, grupa i inicijativa.
Preporučili su formiranje Nezavisne ekspertske komisije za utvrđivanje relevantnih činjenica za celovito sagledavanje stanja bezbednosti, ljudskih prava i sloboda u Srbiji, počevši od 1. novembra 2024. godine.
Upozorili su da je u Srbiji, početkom 2025. godine, uočljivo narastanje radikalizma i ekstremizma sve do povećanja rizika od terorističkog delovanja, često u znaku etnonacionalizma, rasizma i u diskriminaciji po veroispovesti.
Preporučuje se da Vrhovno javno tužilaštvo Srbije obnovi aktivnosti koje su prekinute 2011. godine. Ove aktivnosti se tiču delovanja ekstremističkih organizacija, poput Srpske desnice, Nacionalnog stroja i Srpske Sparte i povezanosti tog delovanja sa političkim strankama, a naročito sa nosiocima javnih ovlašćenja.
Preporučili su i formiranje Nacionalne bezbednosne agencije (NBA), koja bi kontrolisala i sarađivala u unapređenju delovanja BIA, VBA, tužilaštava i drugih organa u suočavanju sa izazovima po nacionalnu bezbednost Srbije.
„Neophodno je uspostaviti nultu toleranciju prema zlostavljanju građana, ojačati medicinske protokole uz zaštitu privatnosti žrtava, obučiti zdravstvene radnike za prepoznavanje i dokumentovanje telesnih i psiholoških posledica zlostavljanja i obezbediti dosledno procesuiranje odgovornih kroz efikasne, transparentne i odgovorne mehanizme“, navodi se u izveštaju.
Ekspertsku grupu Ad hok mehanizma čine Đorđe Alempijević iz oblasti forenzike, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, koja je koordinatorka grupe, Ognjen Gogić koji je zadužen za medije i javni narativ, Dušan Janjić koji je zadužen za ljudsku bezbednost, advokat Miloš Janković, koji se bavi oblastima ljudskih prava i slobode, Jovan Krstić, koji je zadužen za delovanje tužilaštva i Stevan Lilić, koji je glavni redaktor.