Predsednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović izjavio je da je pravo izvorište krize u BiH nepoštovanje Ustava te države.
„Mi moramo poštovati Ustav i negovati ustavno domoljublje. Ako to uspemo, onda će krize biti i ređe i kratko će trajati. Neće biti ovakvog intenziteta i neće se stvarati zabrinutost ni unutar zemlje, a ni u našem okruženju“, rekao je Čović u intervjuu za novinsku agenciju Fena.
On smatra da je problem BiH u želji bošnjačkih političkih struktura da na osnovu brojnosti i građanskog koncepta, ostvare političke ciljeve i dominaciju, što nije ostvareno u protekle dve decenije.
„Odgovor iz RS je otpor, koji prelazi u klasični separatizam. Nijedno od toga ne može proći u BiH“, istakao je Čović.
Kamen temeljac BiH su, ocenio je on, njena tri jednaka konstitutivna naroda i njihovo legitimno predstavljanje. „Kada se to naruši onda imamo ovakav ambijent za krize“, smatra Čović.
Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, lider HDZ BiH je rekao da je teško uopšte definisati ko je vlast, a ko opozicija, s obzirom na to da na različitim nivoima vlasti postoje različite koalicije, uz podeljena ustavna ovlaštenja između raznih nivoa, koje su prinuđene da sarađuju.
„S kim danas možete sedeti i nešto dogovarati, a da to može biti sprovedeno u praksi? To je pravo pitanje, kako sprovesti ono što dogovorite. Mi iz HDZ-a razgovaramo sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju uticaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta“.
Kada je u pitanju pozicija Hrvata u BiH, Čović je naveo da postoje tri ključna cilja – mir i stabilnost BiH, evroatlantske integracije i jednakopravnost tri naroda kroz poštovanje Ustava BiH.
„To je Izborni zakon, koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo“, ocenio je on.
Naveo je da se većina bošnjačkih političara slaže da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsedništva, ali da je činjenica da već četiri ciklusa „imamo dva bošnjačka člana Predsedništva BiH“, aludirajući na Komšićev izbor za hrvatskog člana Predsedništva BiH – većinskim glasovima Bošnjaka.
„Nekorektno je da partneri iz Sarajeva ne žele da zaustave praksu izbora dva bošnjačka člana Predsedništva BiH, a istovremeno traže od Hrvata da spašavaju situaciju i izvode zemlju iz institucionalne krize“, ocenio je Čović.
Naglasio je da je zbog toga što Hrvatima drugi biraju člana Predsedništva BiH „ceo jedan konstitutivni narod potpuno odvojen od spoljne politike, kroz imenovanje diplomata, kao i iz monetarne politike, jer Predsedništvo imenuje upravu Centralne banke BiH, kao i iz vojne politike, pošto državno Predsedništvo imenuje čelnike Oružanih snaga BiH“.
Čović smatra da će postojeća kriza u BiH potrajati do izbora iduće godine, ocenivši da se „otišlo predaleko, ali da rešenje postoji“. „Moramo ga na neki način i uklopiti u pravni okvir BiH. Iako to danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tom već rade i pokušavamo naći rešenje“, kazao je on.
Kada je u pitanju uloga SAD i EU, on očekuje drugačiji način njihovog angažovanja u BiH, ističući da domaći političari često koriste strance kao alibi, prebacujući na njih odgovornost za donošenje odluka.
„Ne možemo tako funkcionisati. Mi moramo čuvati i štititi interese BiH i ostati među onima koji žele pristupiti evropskoj porodici“, naveo je Čović.
Odbacio je tvrdnje da se lično nalazi pod međunarodnim pritiskom, dodavši da se ne želi nikome pravdati, ni izvan BiH ni na domaćoj političkoj sceni, naglašavajući da su Hrvati u BiH „jedini koji iskreno žele evropski put“.