Grupa sudija kragujevačkog Osnovnog suda danas ne održava suđenja u znak protesta zbog kršenja zakonom propisane procedure prilikom donošenja pet pravosudnih zakona 28. januara.
Sudija Nenad Baković je rekao TV N1 da je to individualni čin nekolicine sudija iz neformalne grupe „Odbrana struke“ koji je, kako je naveo, motivisan savešću, profesionalnom i ličnom etikom.
„Ovo je simboličan čin zbog urušavanja vladavine prava i očigledne namere izvršne vlasti da disciplinuje pravosuđe, motivisano potrebom izvršne vlasti da se očuvaju na na vlasti, da sačuvaju enormno bogatstvo stečeno tokom godina i da izbegnu krivični progon“, naveo je Baković.
On je dodao da uverenje sudija koje protestuju u Kragujevcu deli veliki broj sudija u Srbiji.
Podsećamo da su predlozi izmena i dopuna pravosudnih zakona koje je predložio poslanik SNS-a Uglješa Mrdić na kraju usvojeni u Narodnoj skupštini 28. januara. Izmene, kojima su se protivili Visoki savet tužilaštva i Visoki savet sudstva, kao i niz strukovnih organizacija, će dovesti do bitnih promena u funkconisanju pravosuđa.
Predviđene su izmene Zakona o sedištima i područjima sudova i tužilaštava, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o sudijama.
Izmene koje će stupiti na snagu se protežu na više pravosudnih sfera. Jedna od najznačajnijih je da se vraća mogućnost da Glavni tužioci i predsednici sudova rade u v. f. statusu, što je institut izbačen nakon ustavnih promena, jer je ocenjeno da je funkcioner u punom mandatu otporniji na spoljne pritiske.
Poseban značaj ima pitanje upućivanja tužilaca u drugo tužilaštvo. Mogućnost da se tužioci privremeno upućuju u druga tužilaštva je postojala i ranije, a obrazloženo rešenje je potpisivala Vrhovna tužiteljka. Sada je ta mogućnost predata u nadležnost Visokog saveta tužilaštva, a donosi se na predlog Glavnih tužilaca.
Poseban akcenat je stavljen na amandman koji je predložila poslanica SNS-a Olja Petrović, a koji predlaže svojevrsni „reset“ upućenih tužilaca koji bi se vratili u matična tužilaštva, a potom se ponovo razmatralo ko gde treba da bude upućen. Javno tužilaštvo za organizovani kriminal je saopštilo da bi samo ova odredba zakona dovela u pitanje istrage protiv organizovanog kriminala i korupcije, imajući u vidu da je više od pola tužilaca u ovoj instituciji upućeno iz drugih tužilaštava.
Na to se nadovezuje i problem funkcionisanja Visokog saveta tužilaštva. Odluke o upućivanju mora da donese upravo ovo telo koje nije u mogućnosti da okonča proces izbora novih članova. Kada aktuelnom sazivu istakne mandat, veliko je pitanje koliko dugo će potrajati paraliza ovog tela i da li će VST da zadesi slična sudbina poput Regulatornog tela za elektronske medije.
Zahvaljujući usvojenim izmenama biće formiran i novi sud i novo tužilaštvo za opštinu Novi Beograd. To praktično znači da će Treće osnovno tužilaštvo, koje trenutno pokriva beogradske opštine Novi Beograd, Surčin i Zemun biti rasformirano, da bi onda usledio izbog novih Glavnih tužilaca za postojeće Treće i novoformirano Četvrto tužilaštvo. Ipak, i taj izbor novih Glavnih tužilaca zavisi od Visokog saveta tužilaštva, koji je trenutno u institucionalnoj paralizi.
Jedna od izmena predviđa i da će Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, koje je bilo podređeno Vrhovnom tužilšatvu, sada biti svedeno da posebno odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu. Imajući u vidu nedavnu praksu ovog tužilaštva, moguće je da će zahvaljujući ovoj izmeni doći do povećanja broja krivičnih postupaka vezanih za napise na društvenim mrežama.