Država je u prethodnom periodu imala pozitivnu ulogu jer je urađena fiskalna konsolidacija, smanjen je budžetski deficit i učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), javne investicije su bile pokretač razvoja, ali taj model privrednog rasta mora da se promeni, rekao je danas predsednik Fiskalnog saveta Blagoje Paunović, na Kopaonik biznis forumu.
„Privredni rast u Srbiji su pokretale javne investicije, koje su od 2015. povećane sa 2,5 odsto u BDP-u na 6,9 odsto 2025. godine“, rekao je Paunović na panelu „Srpska ekonomija u fokusu – trendovi, rizici i mogućnosti“.
Taj rast ostvaren je, prema njegovim rečima, izmeštanjem odlučivanja i realizacije investicija, izvan regulatornih tokova, kroz bilaterlne arnžmane i specijalne zakone.
Rezultati investicija, kako je istakao, u celini nisu tako dobri, a nije adekvatna pre svega njihova struktiura, veliko je učešće ulaganja u sektoru saobraćaja, infrastukture, a izostala su ulaganja u zdravstvo, prosvetu i komunalne delatnosti.
Dodao je da je veliki problem kod investicija „probijanje“ troškova i rokova realizacije investicija.
Drugi izvor rasta su, kako je naveo, direktne strane investicije koje su u periodu 2012-2014. godine iznosile tri odsto u BDP-u, a 2019. su porasle na 7,4 odsto, ali su počele da opadaju i 2025. godine iznosile su 2,6 odsto.
Razlozi pada su opšta situacija u svetu, investicije su bile privučene jeftinom radnom snagom koje više nema, a zarade su povećane.
Poljoprivreda je, prema njegovim rečima, ilustrativan, ali ne tako pozitivan primer ulaganja.
„Subvencije u poljoprivredu su 2015. godine iznosile 0,6 odsto u BDP-u, ali su porasle na jedan odsto i čine pola ukupnih subvencija, međutim problem je što nisu dale rezultat jer je ostvaren rast od 2010-2012 do 2024-2025 jedva 0,4 odsto dok je ostatak privrede imao rast 37,1 odsto“, rekao je Paunović.
U zemljama EU rast poljoprivrede je bio veći, u državama centrale i istočne Evrope je iznosio 12,3 odsto, a ostale privrede 41,2 odsto.
Paunović je rekao da poljoprivreda nije pokretač rasta, ali da to ne znači da nije mogla da da veći doprinos ukupnom prirednom rastu.
Takav slab rast u poljoprivredi posledica je, kako je naveo, velikih „lutanja“, neizvesnosti, menjanja subvencija uredbama zbog čega su poljoprivrednici nezadovoljni i kako je rekao „nalaze se na ulici“.
Paunović je rekao da treba menjati model privrednog rasta, državni treba zameniti tržišnim, preduzetničkim modelom rasta.
„Potreban je radikalan zaokret. Vlada nije donela plan kojim bi obezbedila balans razvoja sektora, već je bilo više inicijativa među kojima i „Skok u budućnost“, ali nije napravljen sistem prioriteta, izveštavanja i ažuriranja. Ti programi nisu ni imali jasne ciljeve, studije opravdanosti, pa nemaju ni status dokumenta“, rekao je Paunović.
Istakao je da bi država morala da vodi računa o ljudskim resursima jer je napravljena „kompresija“ zarada u rasponu 1:4:6, pa je nastao problem kadrova za najodgovornije pozicije u javnom sektoru.
„Javni sektor više nije konkurentan po zaradama privatnom, pa kadrovi odlaze“, naveo je Paunović.
Fisakalni savet, kako je istakao, zalaže se za sektorski pristup zaradama i ublažavanje kompresije.
Potrebno je, kako je ocenio, napraviti transparentan registar zarada u javnom sektoru.
Istakao je da je za veći privredni rast potrebno jačanje institucija, vladavina prava i borba protiv korupcije.