Dok sukob Irana sa Izraelom i Sjedinjenim državama ne jenjava, a poruke koje se mogu čuti od zvaničnika ne obećavaju skoriji kraj – svakodnevni život u okolnim zemljama na Bliskom istoku polako se vraća u normalu. Kako za Insajder opisuje Ana S. koja sa porodicom živi u Dubaiju, nakon prvobitnog šoka, čini se da se situacija smiruje. Kaže i da iako joj nije svejedno, ne može se reći da vlada „neviđena panika“, kako mediji predstavljaju, jer se ljudi polako vraćaju svojim obavezama.
„Danas smo iskreno puno bolje nego što smo bili prethodna dva dana. Prvi dan je bilo malo nezgodno, pošto je tek počelo, još se nije znalo u kom će pravcu sve ići. Međutim, sada nam je već jasno da to što pada, što ljudi zovu bombama, da to, u stvari, ne nanosi baš toliku štetu kao što možda mediji prenose. Prvu noć smo se zbog toga sklonili u garažu. Tamo smo bili par sati dok je trajao period uzbune. Onda smo se vratili kući i iskreno od tada nismo imali potrebu da se spuštamo u garažu“, kaže Ana za Insajder.
Tokom jednog od iranskog napada pogođena je i najpoznatija turistička atrakcija, čuveno veštačko ostrvo Palma Džumejra, a na snimcima sa društvenih mreža moglo se videti kako kulja gust dim u blizini luksuznog hotela „Fermont Palm“.
Upravo u tom delu živi i sagovornica Insajdera Ana S. sa porodicom.
„Mi živimo na Palmi gde je većina porodica sa malom decom. I nakon što je Fermont hotel bio, uslovno rečeno, pogođen, jer to se posle saznavalo sa raznih strana, da je bio neki dron – nije ni tu naneta šteta. Ali, naravno da se tu digla panika, jer ipak Palma je znamenitost Dubaija“, kaže ona.
Navodi i da su ljudi počeli da sumnjaju da li će Iran hteti da „uzdrma“ Dubai gađanjem i drugih obeležja poput Burdž Kalife, Burdž Al Araba i slično.
„S obzirom da su tu porodice sa malom decom, uključujući i mene, nije nam bilo svejedno, ali sa druge strane mogu reći da nije sada neka neviđena panika, ljudi i dalje izlaze sa decom i do parkića. Naravno svi se držimo da budemo blizu kuće, ali, recimo, moja deca su upravo ispred zgrade sa tatom“, navela je Ana S.
Kaže i da i dalje ima svega u prodavnicama.
Dobra komunikacija sa ambasadom
Ana navodi da je stupila u kontakt sa ambasadom Srbije, pošto se to uvek preporučuje.
„Sve ambasade su se uglavnom obratile svojim građanima, ja sam lično stupila u kontakt i sa našom ambasadom, tako da sam imala skroz solidnu komunikaciju. Dobila sam odgovor, onaj cirkularni imejl što se svima šalje. Niko ne očekuje sada lični poziv ambasadora, naravno“, pojašnjava ona.
Navodi i da se generalno oseća „bezbedno u tom gradu“.
„Oni imaju poslednju tehnologiju. Sve napade do sada su uspeli da obore. Uspevaju da nas drže nekako sa poverenjem“, objašnjava ona.
Mogući povratak u Srbiju – zbog dece
Kaže da još uvek nisu odlučili da li da se vrate u Srbiju, ali da s obzirom da imaju malu decu, razmatraju tu opciju.
„Možda da nemamo decu, ne bismo, ali zbog njih – da. Zaista je jedna velika neprijatnost neizvesnost, pošto niko ne zna koliko će ovo trajati, ali donekle nam je jasno da se neće baš sutra završiti, s obzirom da su odbijeni pregovori od strane Irana jutros, tako da jasno nam je da će ovo ipak malo potrajati“, objašnjava ona.
Na pitanje na koji način deca doživljavaju trenutnu situaciju kaže da je stariji dečak bio uplašen prvu noć.
„On, kada smo se spustili u garažu, nije mogao da spava, bio je malo pod stresom, ali to je posao svakog roditelja – da pokuša da animira svoje dete, da ga nekako umiri i mislim da smo, na sreću, uspeli u tome do sada. Ali kažem, zaista, nije ni bilo neke prevelike panike i nekog prevelikog stresa“, navodi Ana S. za Insajder.
Eskalacija sukoba sa Iranom
Podsetimo, američki i izraelski napad na Iran počeo je u jutarnjim satima 28. februara 2026. u koordinisanim operacijama nazvanim „Epski bes“ kako je nazvani u SAD-u ili „Rik lava“ kako je nazvano u Izrael. Mete su bile iranske balističke rakete i lansirni sistemi, komandni centri, vojni i obaveštajni objekti, kao i vrh iranskog režima.
Međutim, Iran je odmah uzvratio talasima raketa i dronova na Izrael i na američke baze u UAE, Kataru, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Iraku. Do ponoći prvog dana, eksplozije su se čule od Teherana do Dubaija, a iranski napadi su pogodili aerodrom i hotel Burdž al Arab u Dubaiju, vojnu bazu Pete flote u Bahreinu i stambene četvrti u Izraelu. Otkazano je više od hiljadu letova na Bliskom istoku.
Već drugog dana zvanično je potvrđeno da je ajatolah Ali Hamnei ubijen u napadu na njegovu rezidenciju u Teheranu. Prema izveštaju Njujork Tajmsa, CIA je mesecima pratila Hamneijeva kretanja i saznala za tajnu sednicu bezbednosnog vrha u subotu ujutro, pa su SAD i Izrael prilagodili vreme napada. Uz Hamneija poginuli su ministar odbrane, načelnik generalštaba, komandant IRGC, bezbednosni savetnik i bivši predsednik Ahmadinedžad.
Napad se desio dva dana nakon što je treća runda nuklearnih pregovora između Irana i SAD završena bez napretka u Ženevi — ministar spoljnih poslova Omana, koji je posredovao u pregovorima, rekao je da je „zaprepašćen“ jer su „aktivni i ozbiljni pregovori ponovo potkopani“.