Iako među dva posto najboljih na svetu, Univerzitet u Beogradu godinama unazad beleži smanjenje broja zainteresovanih za studiranje na nekom od fakulteta ove obrazovne ustanove.
Sve do ove godine, kada je taj pad ne samo da zaustavljen, već se za studije prijavilo nekoliko stotina kandidata više nego prethodne i to uprkos strahovitoj negativnoj kampanji predstavnika vlasti i režimskih tabloida protiv univerziteta, profesora, pa i samih studenata.
Za upis na neki od fakulteta Univerziteta u Beogradu do kraja juna prijavilo se ukupno 17.022 maturanata, što je za skoro 1.000 više zainteresovanih u odnosu na prethodnu školsku godinu. Ovim je zaustavljen višegodišnji trend smanjenja broja kandidata koji konkurišu na neki od fakulteta Univerziteta u Beogradu, i to uprkos otežavajućim okolnostima – od demografskih do društveno-političkih.
Naime, u Srbiji se iz godine u godinu beleži pad broja rođene dece, a samo 2007. godine, što je godina rođenja ovogodišnjih brucoša, rođeno je gotovo 3.000 manje u odnosu na prethodnu godinu.
Uz ovu statistiku koja ne ide u korist svim obrazovnim ustanovama, pa i visokoškolskim, Univerzitet u Beogradu je već godinu i po, a posebno u prethodnih nekoliko meseci meta intezivne negativne kampanje i napada predstavnika vlasti i prorežimskih medija.
Posebno brutalni napad na beogradski Univerzitet usledio je nakon smrti studentkinje na Filozofskom fakultetu, u čemu se istakao ministar za javna ulaganja Darko Glišić.
„Ne upisujte decu na blokaderske fakultete, jer će vam ih vratiti kao što su vratili ovu devojku iz Šapca, u kovčegu. Nemojte da upisujete decu tamo, gde vidite da je još uvek dekan blokader, zato što tamo decu ne upisujete da nešto nauče i tamo deca ne idu po znanje“, izjavio je Glišić u aprilu, samo nekoliko meseci pre prijemnih ispita.
Visoko obrazovanje bilo je na udaru i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je prošlog meseca najavio promene u obrazovnom sistemu. On je tada, iako Univerzitet u Beogradu spada u dva odsto najboljih univerziteta na svetu, poručio da će dovesti strane univerzitete da „omogući svoj deci da se školuju na boljem univerzitetu nego što su danas neki naši, a u međuvremenu će popravljati naše univerzitete”. Meta njegovog napada bio je i rektor Vladan Đokić.
Ništa manje predstavnici vlasti nisu napadali ni same studente pa su stizale poruke poput one da policija ima pravo da ih ubije, što je rekao ministar informisanja Boris Bratina, ili one da, ako im se ne sviđa Srbija, idu u Hrvatsku, što im je savetovala predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Stoga i ne čudi izjava prorektora za nastavu BU Dejana Filipovića da su bili pozitivno iznenađeni povećanjem zainteresovanosti za studiranje na fakultetima ovog univerziteta. On je za portal N1 rekao da još nisu radili analizu zbog čega je interesovanje povećano, ali je istakao da mu je drago da je to slučaj uprkos negativnoj kampanji koja je vođena protiv univerziteta.
Psihološkinja Ana Mirković je mišljenja da je prvi put u Srbiji postalo popularno biti student.
“Otkad pratim istraživanja, a kao studentkinja psihologije sam dobila uvid u prva istraživanja o idolima mladih, nikada se nije dešavalo da idoli mladih budu studenti kao sad. Studentski život nije lak, podrazumeva odricanje, mnogo učenja, sedenja u čitaonicama, mnogo treme, mnogo drame, mnogo neizvesnosti i sa svim tim opterećujućim varijablama, ipak studenti dobijaju primat kao uzori mladih. To se ranije nije dešavalo, uvek bi bio ili neki političar, sportista, muzičar, ponekad bi isplivao neko incidentno, ali poslednjih 30 godina se nije dešavalo da studenti budu uzori, i ja mislim da je to jedna od najlepših stvari koja se dešava u našem društvu, jer je ona, u psihologiji se kaže, ireverzibilna, nepromenljiva”, kaže ona.
Ističe da je biti student danas pitanje stava, dubokog poštovanja, integriteta, hrabrosti, časti i da su se mladi ljudi, identifikovali sa tim.
„Naročito su generacije Alfa i Z, koje jako cene autentičnost i iskrenost, prepoznale da nema veze što je to teži način da se dođe do nekog uspeha, mada u ovom društvu studije uopšte ne garantuju uspeh, ali su se identifikovali sa tim mladim ljudima koji na teži, kompleksniji način dolaze do svega, kako do znanja, tako do diplome, pa i do slobode i prava“, objašnjava ona.
„Spinovi vlasti ne deluju na mlade“
Prema njenim rečima, propaganda vlasti usmerena protiv univerziteta i studenata na ove generacije nije uticala iz nekoliko razloga.
“Imamo negativnu kampanju uglavnom putem tradicionalnih medija koji uopšte nisu kanal komunikacije sa mladima, tako da te poruke koje su imale za cilj da diskredituju, diskvalifikuju, marginalizuju i da, mogu slobodno da kažem, unište beogradski Univerzitet i druge državne univerzitete, uopšte nisu stigle do primarne ciljne grupe, a to su mladi ljudi koji donose odluku o nečemu tako važnom kao što je odabir fakulteta, jer će im to obojiti ceo život. Sa druge strane, putem kanala koji mladi koriste dolazile su najafirmativnije poruke za obrazovanje i studiranje, jer su najzastupljeniji u tom digitalnom prostoru upravo studenti. Možemo da vidimo na TikToku, Instagramu, Snepčetu i na X-u mlade ljude koji komuniciraju vrednosti obrazovanja na najlepši način”, kaže Mirković.
Vanredni profesor Filozofskog fakulteta Oliver Tošković takođe je mišljenja da spinovi vlasti ne deluju na mlade te da su oni prepoznali istinu.
„Mislim da je jedna stvar koju pominjemo u poslednje vreme kao glavno ‘oružje‘ nas univerziteta i generalno protiv spinova vlasti – jeste istina. I mislim da su mladi prepoznali istinu, da je Beogradski univerzitet i dalje, po svim ovim listama, među dva odsto najboljih univerziteta na svetu, da je i dalje oko 400 mesta na Šangajskoj listi, dakle, spada u vrh svetskih univerziteta. Mladi očigledno prepoznaju jasne kriterijume i na neki način ne nasedaju na spinove“, kaže on.
Ističe da je popularnost studentskog pokreta među mladima izuzetno visoka i da „brend“ student generalno ima jako pozitivnu konotaciju.
„To je sjajno za ovu zemlju. Deluje mi da su studentski pokret, studenti kao takvi, i nastavnici koji su protestovali na neki način podigli ugled obrazovanja u ovoj zemlji. I ako je to još jedan od razloga zašto mladi ljudi žele više da studiraju, možemo da kažemo da je to verovatno najpozitivniji ili jedan od pozitivnijih efekata protesta. Fincima je trebalo 10-20 godina da povrate ugled obrazovanja tokom sedamdesetih i osamdesetih, a studenti su to kod nas uspeli za godinu i po dana“, kaže profesor.
Da li će popularnost obrazovanja postati trend, prema njegovom mišljenju, zavisiće od državnih istitucija.
„Mislim da su studenti sada, što se tiče ugleda obrazovanja, ‘podigli loptu na smeč‘, a državne institucije, poput Ministarstva prosvete, trebalo bi sada da dalje nastave taj posao i da ulažu u obrazovanje i podižu mu ugled. Nažalost, trenutni potezi ministarstava i vlade su potpuni suprotni, oni su u ratu protiv studentskog pokreta, umesto da razvijaju ono što su studenti podigli, a to je ugled obrazovanja“, kaže profesor Oliver Tošković.