Scene mirnog studentskog skupa na Slaviji ubrzo su zamenjene nasiljem u centru Beograda koje je izazvala, za sada, neidentifikovana grupa ljudi. Ipak, pre incidenata koji su obeležili kraj večeri, dan je protekao u potpuno drugačijem tonu – kolone građana iz različitih delova grada satima su se slivale ka Slaviji, gde su studenti ponovili zahteve za političkom i institucionalnom odgovornošću zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, ali i nagovestili dalje akcije za naredni period. Sagovornici Insajdera ocenjuju da studentski pokret uspeva da zadrži poverenje dela građana upravo zato što, kako navode, insistira na sistemskim rešenjima za sistemske probleme i ne odstupa od prvobitno postavljenih zahteva.
Jučerašnjim programom na Slaviji, sudeći po govornicima na bini, studenti u blokadi pokušali su da obuhvate više oblasti – od visokog obrazovanja, preko poljoprivrede i kulture, do pravosuđa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, međutim, ocenio je da takvi skupovi ne mogu da imaju politički efekat jer „nemaju osmišljen sadržaj“.
Ipak, sudeći prema velikom broju okupljenih građana na Trgu Slavija, stiče se utisak da studentski pokret i dalje ima značajnu podršku dela javnosti, uprkos takvim ocenama,
Dekanka FPN-a: Studenti imaju poverenje građana i podršku profesora
Dekanka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Maja Kovačević izjavila je da je studentski pokret stekao poverenje kod građana tako što je insistirao na ispunjavaju prvobitno postavljenih zahteva, a koji su suštinski bili pitanja vladavine prava i stvaranja demokratskog društva.
„Vidimo da ta podrška nije nestala. Naprotiv, iako nema čestih protesta – oseća se da građani ovo podržavaju, to se vidi danas na Slaviji“, rekla je Kovačević u specijalnom izdanju Markera povodom protesta studenata na Trgu Slavija u Beogradu.
Na pitanje šta je dovelo do toga da studentski pokret postane i politički faktor, Kovačević je odgovorila – to što političke institucije imaju vrlo nisko poverenje građana.
„To pokazuju sva istraživanja javnog mnjenja. Na primer, Univerzitet uživa visoko poverenje građana. Političke institucije imaju nizak nivo poverenja, a takođe i političke partije. Verovatno zbog toga što nisu bile u stanju da se okupe oko jednog ovako jednostavnog programa promene društva već su ih razlike među njima usitnjavale“, kazala je Kovačević.
Dekanka FPN-a dodaje da nastanak studentskog pokreta vodi ka stvaranju širokog društvenog pokreta koji treba da pomiri razlike, a ne da ih potencira.
„Zašto su partije to radile, ja o tome ne bih da se izjašnjavam. Čini mi se da ovde imamo situaciju u kojoj studenti žele da okupe što više naših građana i to je vrlo važno“, istakla je Kovačević.
Na pitanje da li je vlast proteklih godinu i po dana uspela da razjedini studente i profesore fakulteta, Kovačević kaže da nije.
„Režim se bori da zadrži pod svojom kontrolom studentske parlamente, a na studentima je da to ne dozvole. Nisu uspeli da razjedine profesore i univerzitet ostaje veran borbi za svoju autonomiju i za prava svakoga, a na prvom mestu studenata, da oblikuju svoju budućnost. To je njihovo pravo i mi ih u tome podržavamo“, naglasila je dekanka FPN-a.
Studenti su nedavno objavili Memorandum o Kosovu i Metohiji, a šta je naišlo na kritike dela javnosti – da se približavaju stavovima desnice i da je to „anti EU“ poruka, a šta su oni studenti odbacili. Na pitanje da li ju je iznenadila ta nova tačka njihovog programa, dekanka FPN-a odgovara da nije iznenađena.
„Moj utisak je da studenti ozbiljno promišljaju svoje buduće bavljenje društvenim promenama i izgradnjom institucija i da to rade ozbiljno. Mislim da ove pobede koje su odmah počele da se pojavljuju su vrlo loše i tragične jer su one nasleđe višedecenijskih podela u našem društvu. I, rekla bih, to je nasleđe neke ideološke ušančenosti. Mi smo društvo koje decenijama ne razgovara ni o čemu kao politička i kulturna javnost. Sva ta pitanja su pitanja za sutrašnji uređeni medijski prostor da možemo da se bavimo svim ovim pitanjima kao društvo i da ne isključujemo nikoga iz dijaloga i da saslušamo jedni druge i zajedno dođemo do jednog društvenog dogovora. Na taj način ćemo stabilizovati naše društvo“, naglasila je Kovačević.
Na pitanje li taj dogovor može da glasi: „i Kosovo i EU“, Kovačević odgovara da može.
„Opasne su te podele ‘ili – ili’; ili nikada nećemo ući u EU ili ćemo samo biti privrženi pitanju Kosova, to sve nije tačno. Evropska unija se kreće u pravcu različitih vrsta integracija među zemljama članicama i državama koje nisu članice. Te mogućnosti će biti sve šire u budućnosti i na nama je da nađemo pravu meru. Ipak, pre svega je na nama da stvorimo demokratsko društvo, stabilne političke institucije i vladavinu prava. Onda ćemo moći da razgovaramo o svemu i da nađemo modalitete koji će biti prihvatljivi“, naglasila je Maja Kovačević, dekanka Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Istoričar Radojković: Studenti nude sistemska rešenja
Istoričar Stefan Radojković izjavio je u specijalnom izdanju Markera povodom studentskog protesta u Beogradu, da studenti nude sistemska rešenja za sistemske probleme.
„Studenti su svesni da znaju šta znaju, ali i da su svesni šta ne znaju i jasno im je da im je potreban sistem i ti stručni timovi za razna pitanja – zdravstvo, pravo, poljoprivreda… Da se kompetentni ljudi bave i imaju pod svojom nadležnošću ono za šta su stručni“, naveo je Radojković.
On je rekao da je uz promenu vlasti neophodna i promena sistema.
„Smena (predsednika Srbije) Aleksandra Vučića će doći, ali ako zamenite jednu osoba a sistem ostane – vi ništa niste uradili. Neophodno je da se promeni sistem, a za to će biti potrebno vreme. Čini mi se da su studenti strpljivi i da imaju vremena i da se spremaju, a ovo odlaganje izbora će njima više ići u korist“, kazao je Radojković.
Istoričar Stefan Radojković izjavio je da se trenutna kriza spremala prethodnih 12 godina.
„Do ovoga se dolazi postepeno i žaba se kuva polako. Dok se ovaj nakaradan sistem ukotvio u institucijama trebalo da je prođe neko vreme. Opet će biti potrebno neko vreme i da se dođe do ‘reseta’ sistema. Ne može preko noći“, rekao je Radojković.
Govoreći o izborima, Radojković je rekao da bi izbori već bili raspisani da je vlast uspela da se konsoliduje posle godinu i po dana krize.
„Oni se nisu konsolidovali, to je jedan mit koji oni pokušavaju da komuniciraju svojim glasačima ali niko ne veruje u to. To je prisutno samo u etru, to je deo performansa i to je u redu“, rekao je Radojković.
Radojković kaže da je Srbija već bila u sličnim kriznim situacijama.
„Mi smo imali momente kada je sistem prosto dotrajao – to je bilo u socijalističkoj Jugoslaviji, a i u vreme Kraljevine kada očigledno neke stvari u okviru sistema nisu dobro postavljene od početka ili su vremenom korodirale“, naveo je istoričar.
Na pitanje da li smatra da je moguć dijalog u podeljenom društvu, Radojković odgovara da će biti moguć i to zbog karakteristika generacije koja čini studentski pokret.
„Mnogi se vraćaju na devedesete godine, kada ako slušate rokenrol ili Ekatarinu Veliku, vi ste protiv Slobodana Miloševića. S druge strane, ako slušate Svetlanu Ražnatović ili tako nekoga, onda ste za Socijalističku partiju Srbije. Ovde imate novu generaciju koja nadilazi sve to i za njih je ‘od Silvane do Nirvane’ podjednako vredno i ništa ne odbacuju. Odgovaraće krivi i oni koji su odgovorni, a to ne znači da će drugi deo društva koji se, recimo, ne slaže sa Memorandumom o KiM biti izbačen iz društva“, naglasio je istoričar Radojković.
NASTAVITE SA ČITANJEM I POGLEDAJTE VIDEO NA — insajder.net