Pogibija starijeg vodnika Vojske Srbije u Libanu jedan je od najtežih incidenata za srpski kontingent od početka učešća Srbije u misiji UNIFIL 2010. godine, ocenjuje za emisiju „Svet i mi“ Srđan Cvijić, predsednik Međunarodnog savetodavnog odbora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. On navodi da se sada čekaju rezultati istrage Ujedinjenih nacija, jer odgovornost za napad još nije utvrđena.
„Situacija je jako teška. Izrael tvrdi da analiza putanje minobacačkih granata pokazuje da su došle sa područja pod kontrolom ili dejstvom Hezbolaha, ali UNIFIL nije prihvatio tu tvrdnju kao utvrđenu činjenicu, već je odlučio da vodi sopstvenu istragu. Neki posmatrači ostavljaju otvorenu mogućnost i izraelske odgovornosti“, kaže Cvijić.
On podseća da su i u ranijim incidentima u Libanu istrage Ujedinjenih nacija ukazivale na odgovornost izraelske strane za stradanje pripadnika mirovnih snaga. Zbog toga, kako ocenjuje, činjenica da UNIFIL još nije prihvatio izraelsku verziju događaja ima važnu političku težinu.
„U prethodnim incidentima tokom 2020. godine UN istrage su zaključile da su pojedini mirotvorci UNIFIL-a zaista poginuli od izraelske vatre. Na primer, preliminarna istraga u aprilu navela je da je jedan indonežanski mirovnjak poginuo od izraelske tenkovske granate. Politički gledano, činjenica da UN još nije javno utvrdio izraelsku verziju govori da istražitelji smatraju da pitanje odgovornosti za smrt srpskog vojnika još nije zatvoreno“, navodi Cvijić.
Prema njegovim rečima, zona u kojoj je stradao srpski vojnik spada među prostore u kojima se trenutno vode intenzivne borbe između izraelskih snaga i Hezbolaha. To znači da se mirovnjaci, iako formalno pod zaštitom mandata Ujedinjenih nacija, nalaze u veoma rizičnom okruženju.
„U zoni gde je poginuo srpski vojnik vode se intenzivne borbe. Izraelske i hezbolahške granate padaju na sve strane i često u blizini položaja UNIFIL-a“, kaže Cvijić.
Kada država povlači vojnike iz misije?
Govoreći o tome kada se jedna država odlučuje da povuče svoje vojnike iz mirovne misije, Cvijić navodi primer Hrvatske, koja je početkom marta povukla svog pripadnika iz UNIFIL-a. Ta odluka je, prema njegovim rečima, obrazložena pogoršanom bezbednosnom situacijom i širim rizicima na Bliskom istoku.
„Hrvatska je početkom marta povukla svog pripadnika iz UNIFIL-a zbog pogoršane bezbednosne situacije i šire eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Zvaničnici u susednoj državi naglašavali su zaštitu hrvatskih vojnika i nedostatak operativnih uslova za evakuaciju kao razlog“, objašnjava Cvijić.
On dodaje da se takve odluke najčešće donose kada država proceni da se mandat misije i realno stanje na terenu više ne poklapaju. Iako su vojnici formalno deo međunarodne misije, politička odgovornost za njihovu bezbednost ostaje na državi koja ih je uputila.
„Formalno, mirovnjaci su u ovom slučaju pod mandatom Ujedinjenih nacija, ali ostaju nacionalni vojnici. Država koja ih šalje zadržava političku odgovornost za njihovu bezbednost. Prvi razlog za povlačenje je bezbednosni. Ako mirovnjaci postanu meta, oni se vraćaju u zemlju“, kaže Cvijić.
NASTAVI SA ČITANJEM I POGLEDAJ VIDEO NA — insajder.net