Svečano uručenje 72. NIN-ove nagrade kritike za najbolji roman objavljen u 2025. godini na srpskom jeziku biće održano danas u Zadužbini Ilije M. Kolarca. Ovogodišnji laureat je Darko Tuševljaković za roman „Karota” („Laguna”), a nagradu će mu uručiti prošlogodišnji laureat Marinko Arsić Ivkov. Odluku o laureatu NIN-ove nagrade doneo je žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
Žiri je jednoglasno je odlučio da 72. NIN-ova nagrada pripadne romanu „Karota“, ističući da delo „jednu veliku traumu pretvara u pitanje dostojno Sfinge“, ukrštajući istorijske dileme sa složenim psihoanalitičkim poniranjima, između mita, savremenosti i sećanja.
„Na završnoj sednici NIN-ovog žirija održanoj 19. januara na Kolarčevom narodnom univerzitetu, žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik žirija), Jelena Mladenović, Adrijana Marčetić, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković, posle intenzivnog razmatranja svih naslova koji su bili u najužem izboru, doneo je odluku da 72. NIN-ova nagrada pripadne romanu „Karota“ Darka Tuševljakovića u izdanju Lagune. Između naslova koje je žiri smatrao ravnopravnim, roman ovog zrelog pisca nagradu je dobio jer je, između ostalog, jednu veliku traumu pretvorio u pitanje dostojno Sfinge, ukrštajući istorijske dileme sa složenim psihoanalitičkim poniranjima. Ispripovedana između mita, savremenosti i sećanja, pri čemu na mitskoj osnovi izrasta priča o stradanju pojedinca i kolektiva, „Karota“ ukršta misteriju i tragediju. Napor da se pronađe ponešto drugačiji ugao svedočenja dao je jedno veoma čitljivo, ali istovremeno i zagonetno delo. Odluka je u završnici rasprave doneta jednoglasno“, saopštio je žiri.
Darko Tuševljaković je, nakon što je proglašen dobitnikom NIN-ove nagrade, rekao da pisac u ovoj zemlji ne može dobiti veću čast u književnom smislu. Osvrćući se na tradiciju NIN-ove nagrade, on je naglasio da su njeni dobitnici oblikovali savremenu srpsku književnost.
„Kada se osvrnemo na spisak dosadašnjih dobitnika, jasno je da su to mahom imena koja su oblikovala našu književnost od polovine prošlog veka naovamo. Zato je zaista velika čast naći se na tom spisku“, rekao je.
Govoreći o nastanku romana, naveo je da je „Karota“ pisana relativno dugo i da sadrži autobiografske elemente.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — nin.rs