OpenAI tiho razvija sopstvenu društvenu mrežu i razmatra korišćenje biometrijske verifikacije, poput Vorldovog orba za skeniranje očiju ili Eplovog Face IDa, kako bi osigurao da su njegovi korisnici stvarni ljudi, a ne botovi.
Razvoj OpenAI društvene mreže, čini se, kristališe se oko jedne ključne misije. Da se eliminiše problem botova koji je platformu nekada poznatu kao Tviter pretvorio u beskrajnu i toksičnu baruštinu.
Izvori upoznati s projektom rekli su za Forbes da je društvena mreža, koja je još u veoma ranoj fazi razvoja, zamišljena kao platforma rezervisana isključivo za stvarne ljude. To bi mogla da bude važna prednost za AI giganta koji želi da kapitalizuje popularnost svojih viralnih aplikacija ČetGPT i Sora. Međutim, ukoliko bude lansirana, moraće da se takmiči na tržištu na kojem već dominiraju snažni igrači poput X-a, Instagrama i Tiktoka.
Aplikaciju razvija veoma mali tim – manje od 10 ljudi – i mogla bi da uključi element biometrijskog prepoznavanja identiteta. Izvori upoznati s razvojem rekli su za Forbes da je tim razmatrao zahtev da korisnici dostave „dokaz o ličnosti“ putem Eplovog Face ID sistema ili Vorldovog Orba. To je skener očne jabučice veličine dinje koji koristi šarenicu oka za generisanje jedinstvenog, proverljivog identiteta. Vorldom upravlja kompanija Tools for Humanity, koju je osnovao izvršni direktor OpenAI Sem Altman i kojom trenutno predsedava.
Rizik zloupotrebe
Prava biometrijska verifikacija obezbedila bi da iza svakog naloga na OpenAI društvenoj mreži stoji stvarna osoba. Iako društvene mreže poput Fejsbuka i Linkdina pokušavaju da verifikuju identitet korisnika, one to uglavnom rade putem telefonske i mejl verifikacije i/ili signala ponašanja ili mrežnih veza. Nijedna od njih nije krenula putem biometrijskog rešenja koje bi, barem u teoriji, definitivno dokazalo da je korisnik čovek. Zagovornici zaštite privatnosti upozoravaju na rizike ovakvih metoda identifikacije poput Vorldove, budući da su skenovi šarenice nepromenjivi i da bi u pogrešnim rukama mogli izazvati razne vrste zloupotreba.
Na koji način bi se društvena mreža uklopila u postojeći portfelj OpenAI proizvoda nije poznato. Izvori navode da bi korisnici verovatno mogli da koriste veštačku inteligenciju za kreiranje sadržaja, poput video-zapisa ili slika. Metin Instagram, koji je u septembru imao tri milijarde mesečno aktivnih korisnika, već omogućava pravljenje AI-generisanih slika direktno unutar aplikacije. Trenutno ne postoji vremenski okvir za lansiranje OpenAI društvene mreže i ona bi mogla značajno da se promeni pre nego što bude spremna za javno predstavljanje, upozoravaju izvori.
OpenAI je odbio da komentariše. The Verge je još u aprilu izvestio da OpenAI radi na društvenoj mreži.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — forbes.n1info.rs