Dok uživamo u ukusnim zalogajima, stomatolozi upozoravaju na neočekivane namirnice koje mogu izazvati neprijatan zadah i pokvariti praznično raspoloženje.
Praznična sezona je u punom jeku, a s njom i brojna druženja uz obilje hrane i pića. Međutim, dok uživamo u ukusnim zalogajima, stomatolozi upozoravaju na neočekivane namirnice koje mogu izazvati neprijatan zadah i pokvariti praznično raspoloženje. Otkrili su koji su najveći krivci i kako se izboriti s ovim problemom, prenosi Index.hr.
„Mnoge praznične namirnice izazivaju loš zadah ne zato što snažno mirišu, već zbog toga kako menjaju hemiju u ustima“, objasnio je dr Džonatan B. Levin. Kao jednog od glavnih krivaca ističe sir i druge mlečne proizvode.
„Mlečni proteini se razgrađuju u sumporna jedinjenja kada ih oralne bakterije vare, što je jedan od glavnih uzroka upornog lošeg zadaha“, dodao je dr Levin.
Iznenađujuće, i praznični deserti mogu biti uzrok neprijatnog mirisa.
„Slatkiši hrane bakterije koje proizvode neprijatan miris, naročito kada se šećer zadržava između zuba ili blizu desni“, pojasnio je.
Posebno je problematično sušeno voće poput urmi, smokava i suvog grožđa jer je lepljivo i bogato šećerom, što bakterijama daje više vremena da se razmnožavaju.
Zamka osveživača daha i skrobne hrane
S njim se slaže i dr Kristal Maruganti, koja upozorava na još jednu čestu zabludu. „Ako mislite da vas slatka menta nakon dugog obroka može spasiti od lošeg zadaha, razmislite ponovo“, rekla je.
„Slatke mente mogu imati efekat isušivanja, smanjujući količinu pljuvačke u ustima, čime se smanjuje njena sposobnost da ‘očisti’ bakterije koje uzrokuju loš zadah.“
Upozorila je i na namirnice sa visokim nivoom kiselosti, poput paradajz-sosa, koje takođe pogoduju razvoju bakterija. Dr Levin dodaje da i skrobna hrana poput hleba, nadeva i krekera može dovesti do neprijatnog zadaha.
„Skrob se brzo razgrađuje u jednostavne šećere u ustima i povećava kiselost, što stvara okruženje u kojem bakterije koje uzrokuju loš zadah lakše rastu“, objasnio je.
Oprezno s pićima
Nažalost, problem nije samo u hrani. I neka pića mogu izazvati neprijatnosti, a alkohol se ističe kao veliki krivac.
„Šampanjac, vino i kokteli isušuju usta smanjujući protok pljuvačke, što omogućava bakterijama koje uzrokuju neprijatan miris da se razmnožavaju“, rekao je dr Levin.
Kako je objasnio, vino i šampanjac su takođe kiseli, što dodatno narušava oralni mikrobiom.
Dr Maruganti se složila, napominjući da se isto dešava i sa slatkim ili gaziranim pićima.
Kako sprečiti neprijatan zadah?
Srećom, postoje rešenja. Dr Levin preporučuje da uz svako alkoholno piće popijete čašu vode, a zatim koristite alkalizujuću tečnost za ispiranje usta kako biste „neutralisali kiselost“ i „podržali proizvodnju pljuvačke“.
„Hidratacija je mnogo važnija nego što ljudi shvataju“, dodao je dr Levin.
Pljuvačka je prirodna odbrana organizma protiv lošeg zadaha. Kada su usta suva, bakterije se brže razmnožavaju. Pijenje vode tokom dana i disanje kroz nos umesto kroz usta pomaže u održavanju vlažnosti i ravnoteže.
Naravno, ključna je i redovna oralna higijena.
„Pranje zuba i čišćenje zubnim koncem su neophodni, ali se čišćenje jezika često zanemaruje“, zaključio je dr Levin.
Veliki procenat bakterija koje uzrokuju neprijatan miris nalazi se na jeziku. Redovno čišćenje može značajno smanjiti loš zadah, naročito tokom obilnih prazničnih obroka.