Šef UNMIK-a Petar Due naglasio je, inače, značaj dosledne primene svih dogovorenih sporazuma, posebno onih koji se odnose na osnivanje Zajednice srpskih opština. U izveštaju je ukazano i na zabrinutost manjinskih zajednica zbog nejednakog pristupa pravdi, kao i na osetljivost pitanja imovinskih prava, koja zahtevaju dodatnu pažnju.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić ocenio je da izveštaj ne odražava u potpunosti stvarnost na terenu, navodeći da izostaje osvrt na, kako je istakao, „tihi egzodus“ Srba sa KiM. Prema njegovim rečima, u kratkom periodu oko 20 odsto srpskog stanovništva napustilo je Kosovo i Metohiju usled pritisaka, dok se Srbi suočavaju sa ograničenjima prava, slobode kretanja i napadima na imovinu i verske objekte. Nikolić je ocenila da je bezbednosna situacija nestabilna i opterećena čestim incidentima.
„Samo tokom 2025. godine zabeleženo je 137 etnički motivisanih napada, a kada se posmatra period od poslednje četiri godine, taj broj prelazi 700“, navela je Nikolić
Kako je dodala, takvi podaci ukazuju da su bezbednosni rizici „prisutni na svakom koraku i u svakom trenutku“, što dodatno utiče na odluke ljudi da napuste pokrajinu. Nikolić je ukazala da se u izveštaju Unmika nedovoljno govori o iseljavanju Srba, koje, kako je ocenila, predstavlja jedan od najozbiljnijih problema.
„Svaka institucionalna pretnja za Srbe predstavlja potencijalni egzodus“
„Svaka institucionalna pretnja za Srbe predstavlja potencijalni egzodus“, navela je Nikolić, dodajući da se osećaj nesigurnosti dodatno produbljuje u situacijama kada se dovode u pitanje osnovna prava i identitet. Govoreći o sednici Saveta bezbednosti, Nikolić je ocenila da su jasno uočljive podele među državama članicama. Konstatovala je da jedan deo međunarodne zajednice insistira na poštovanju međunarodnog prava i Rezolucije 1244, dok drugi podržavaju stavove Prištine, uključujući i zahteve za članstvo u Ujedinjenim nacijama. Komentarišući inicijative da se smanji ili ukine Unmik, Nikolić je istakla da je prisustvo te misije i dalje neophodno.
„Bez obzira na stavove pojedinih država, činjenica je da bezbednosni i institucionalni uslovi na terenu nisu takvi da bi se uloga Unmika mogla smatrati završenom“, istakla je Nikolić.
Dodala je da Srbija insistira na jačanju uloge te misije, kao i na doslednom poštovanju međunarodnih sporazuma. Nikolić je naglasila da je formiranje Zajednice srpskih opština ključno pitanje u dijalogu Beograda i Prištine.
„Za nas je to tema svih tema“, poručila je, dodajući da se bez konkretnih koraka u tom pravcu ne može očekivati suštinski napredak u dijalogu.
Ona je ukazala da je na Evropskoj uniji da podstakne Prištinu da započne proces formiranja ZSO, jer je, kako je navela, reč o preuzetoj obavezi. Govoreći o angažmanu specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog Petera Sorensena, Danijela Nikolić ocenila je da je njegov pristup donekle drugačiji u odnosu na prethodni period i da otvara prostor za konstruktivnije razgovore.
„Njegova uloga posrednika je drugačija u odnosu na Miroslava Lajčaka i razgovori sa njim deluju konstruktivnije“, navela je Nikolić.