Prosvetna javnost je sa nestrpljenjem očekivala da čuje ko će biti izabran da piše nacionalne udžbenike iz istorije i geografije, ali ni najveći pesimisti nisu mogli da zamisle da će se u raspisivanje konkursa za izbor autora, što je zakonska obaveza državnog izdavača Zavoda za udžbenike, umešati Centar za društvenu stabilnost, piše Danas.
U javnosti, Centar je najpoznatiji po uradcima u kojima se targetiraju profesionalni mediji i pojedinci koji podržavaju studente, kao i po organizaciji skupova protiv blokada, navodi Danas.
Upravo je ova organizacija svojevremeno obećavala besplatnu pravnu pomoć đacima i studentima kojima je uskraćeno pravo na obrazovanje tokom trajanja blokada.
Da se Centar pita o sudbini nacionalnih udžbenika obelodanio je urednik u Zavodu za udžbenike Nebojša Jovanović, na tribini Edu foruma koja je bila posvećena upravo ovoj temi.
Istog dana iz Zavoda za udžbenike stigao je demanti Jovanovićevih navoda.
On je, podsetimo, rekao da ključnu ulogu u procesu izrade nacionalnih udžbenika imaju predstavnici organizacije Centar za društvenu stabilnost iz Novog Sada. Naveo je da ovaj posao koji je poveren državnom izdavaču još nije počeo.
„Trenutno je aktuelna priprema konkursa za autore udžbenika, ono što sam imao priliku da vidim je prilično šućmurasto, iako nisam presudan činilac u svojoj izdavačkoj kući da mogu da određujem uslove konkursa“, kazao je Jovanović.
Dodao je da je on u tom procesu u svojstvu konsultata za izradu nacionalnog udžbenika za istoriju, a da za geografiju u Zavodu nema urednika, pošto je dosadašnji otišao u penziju.
„Čekamo urednika za drugi predmet, a u vezi sa tim kako će izgledati uslovi konkursa i ko će biti izabran na konkursu odlučuje Centar za društvenu stabilnost. Znamo konkretna imena ljudi, za istoriju ko vodi glavnu reč, znam ko dolazi i ko sedi na kolegijumima, ja ne sedim kao urednik, ali sede ljudi iz tog centra, što daje negativnu notu u svemu tome“, kazao je Jovanović.
„A kako će se sprovesti – mislim da kao i sa nacionalnom čitankom – koja je izašla samo za niže razrede – neće biti ništa“, dodao je Jovanović.
Iz Zavoda za udžbenike potom su demantovali tvrdnje svog urednika.
“Povodom izjave Nebojše Jovanovića, zaposlenog u Društvu s ograničenom odgovornošću Zavod za udžbenike obaveštavamo javnost da rukovodstvo Zavoda i rukovodstvo Izdavačkog sektora odbacuju iznete navode kao netačne. Budući da iznete tvrdnje ne odgovaraju činjenicama i da mogu negativno uticati na poslovanje i ugled Zavoda, Nebojša Jovanović biće pozvan da se o svojim navodima izjasni u okviru interne procedure”, saopštio je Zavod.
Iz te izdavačke kuće ističu da su u izradi dokumentacije za pripremu pomenutog javnog poziva učestvovali isključivo predstavnici rukovodstva Izdavačkog sektora, Sektora za pravne poslove i ljudske resurse, kao i urednici, među kojima je bio i Nebojša Jovanović.
Predsednik Edu foruma Aleksandar Markov, koji je bio organizator dve tribine o nacionalnim udžbenicima, kaže da na osnovu svega što se čulo postoji niz otvorenih pitanja i dilema.
„Ipak, izlaganje Nebojše Jovanovića iz Zavoda za udžbenike otvorilo je dodatne nedoumice. Ako znamo da je za izradu kvalitetnog udžbenika potrebno najmanje dve godine, činjenica da komisije za izbor autora još uvek nisu formirane deluje krajnje neozbiljno. U takvim okolnostima, teško je govoriti o daljim fazama procesa, od izbora autora, preko izrade rukopisa i recenzije, do njihovog odobravanja. Iz toga, kako zaključujemo, proizilaze dve moguće posledice: ili udžbenici neće biti spremni za školsku 2027/2028. godinu, kako je predviđeno zakonom, ili će biti pripremani ubrzano, što neminovno dovodi u pitanje njihov kvalitet. Već smo imali slična iskustva u obrazovnom sistemu (problem sa udžbenicima za prvu generaciju „reformisanih gimnazijalaca“) i prilično je neodgovorno ponavljati iste greške“, smatra Markov.
Dodatnu zabrinutost, kaže, izaziva tvrdnja da bi na izbor autora nacionalnih udžbenika mogli da utiču predstavnici Centra za društvenu stabilnost.
„Ukoliko bi se takve tvrdnje pokazale kao tačne, to bi otvorilo ozbiljna pitanja o nezavisnosti procesa izrade udžbenika. Učešće udruženja koje aktivno učestvuju u oblikovanju društveno-političkog narativa teško je pomiriti sa potrebom da udžbenici budu zasnovani na stručnosti, a ne na političkom uticaju. Zbog svega navedenog, smatramo da je neophodno obezbediti potpunu transparentnost procesa, jasno definisane kriterijume za izbor autora i aktivno učešće stručne javnosti, kako bi se obezbedio kvalitet udžbenika i očuvalo poverenje u obrazovni sistem“, ističe Markov.
Komentarišući izjavu urednika Zavoda istoričar Milivoj Bešlin kaže:
„Neverovatno zvuči, a opet tako u skladu sa opštom destrukcijom koju ovaj režim čini na svim poljima… da će umesto stotina naučnika na naučnim institutima i fakultetima, o sadržini udžbenika novog ideološkog predmeta odlučivati jurišnici propagandno-ekstremističke grupe bliske vladajućoj, kriminogenoj partiji. Mislim da bi svaki drugi komentar bio izlišan“, kratko je prokomentarisao Bešlin, koji je viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.
Aleksandar Todosijević, nastavnik istorije i autor udžbenika istorije, kaže da mu izjava urednika Zavoda za udžbenike deluje prilično zabrinjavajuće, s obzirom da dolazi od nekog ko učestvuje u samom procesu izrade takozvanih nacionalnih udžbenika.
„Ako jedna organizacija, bliska vladajućem režimu, ima ključnu ulogu u procesu izrade udžbenika, to otvara niz krupnih problema, pre svega o političkom uticaju na obrazovanje. Ključni problem je to što se, prema toj izjavi, odlučivanje o udžbenicima izmešta iz formalnih i stručnih institucija ka neformalnim akterima tj. faktički prepušta vladajućoj stranci. Time se dovode u pitanje transparentnost, stručni kriterijumi i odgovornost u procesu koji bi trebalo da vode obrazovne institucije“, ukazuje Todosijević.
On napominje da negativne posledice mogu biti urušavanje kvaliteta udžbenika, gušenje pluralizma u obrazovanju i uvođenje jednostranih i nestručnih interpretacija.
„Dugoročno, ukoliko su udžbenici jednostrani i nedovoljno stručno utemeljeni učenici će dobiti iskrivljenu sliku o prošlosti. To može dovesti do nerazumevanja demokratskih procesa kod mladih, kako bi bili onesposobljeni za aktivno i odgovorno učešće u demokratski društvu. To će dodatno urušiti, sada već ozbiljno uzdrman obrazovni sistem“, uveren je Todosijević.
Do objave ovog teksta iz Centra za društvenu stabilnost nisu odgovorili na pitanje Danasa kakva je uloga te organizacije u raspisivanju konkursa i izboru autora koji će pisati nacionalne udžbenike iz istorije i geografije. Bez komentara su ostala i pitanja u kom svojstvu i ko je od saradnika Centra angažovan u Zavodu za udžbenike i na čiji poziv.
Zakonom je predviđeno da korišćenje udžbenika od nacionalnog značaja u osnovnim i srednjim školama, za učenike prvog i petog razreda, počne od školske 2027/28. godine i da se potom sukcesivno uvode u ostale razrede.
Zakon, između ostalog, propisuje da za autora ovih udžbenika može biti izabrano lice koje je “svojim naučnim, umetničkim, odnosno stručnim radom i profesionalnim zalaganjem pružilo značajan doprinos zaštiti i očuvanju nacionalnog identiteta, a naročito razvijanju svesti i osećanja pripadnosti Republici Srbiji, odnosno poštovanju i negovanju srpskog jezika, tradicije i kulture srpskog naroda i kulture nacionalnih manjina na prostoru Republike Srbije, razvijanju interkulturalnosti i poštovanju i očuvanju nacionalne i svetske kulturne baštine”.