Džoš Gruenbaum, bivši savetnik Džareda Kušnera i Stiva Vitkofa, više neće raditi sa njima na pitanjima Rusije-Ukrajine ili Irana, naveli su izvori Politico.
U oblasti spoljne politike, on će ubuduće raditi samo u okviru „Odbora za mir“, gde će se baviti pitanjima Gaze, navode izvori, uz napomenu da je taj odbor međunarodna organizacija koja bi trebalo da funkcioniše nezavisno od vlade Sjedinjenih Država.
Administracija Donalda Trampa preduzima korake da uspostavi tu grupu tako da njen svakodnevni rad bude odvojen, ali predsednik Tramp je predsedavajući, a i drugi visoki američki zvaničnici nalaze se u izvršnom odboru.
Odlazak Gruenbauma usledio je nakon što je u poslednjim nedeljama izgubio naklonost nekoliko predsednikovih glavnih savetnika u Zapadnom krilu Bele kuće i drugim delovima administracije, navode te osobe.
One su želele da ostanu anonimne kako bi mogle da govore o kadrovskim odnosima u administraciji.
Gruenbaum, 40-godišnji bivši izvršni direktor sa Volstrita, imao je brz uspon u administraciji. U januaru 2025. godine imenovan je za čelnika Službe za opšte usluge (GSA), u okviru Federalne službe za nabavke, a tu poziciju je iskoristio da izgradi blizak odnos sa Vitkofom i Kušnerom, najpre radeći s njima na sporazumu o prekidu vatre u Gazi, postignutom u oktobru 2025.
To mu je otvorilo put ka mnogo širem portfoliju zajedno sa tom dvojicom, čime je dospeo do nekih od najosetljivijih spoljnopolitičkih poslova administracije. Njegov uticaj je dostigao vrhunac u januaru ove godine, kada je fotografisan kako zajedno sa Kušnerom i Vitkofom prisustvuje sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Međutim, Gruenbaumova sklonost samopromociji i oštar način rada zasmetali su nekim drugim visokim Trampovim savetnicima, navodi jedan izvor.
Slanje brojnih telefonskih poziva različitim zvaničnicima i fokus na to kako se njegovo ime pojavljuje u medijima i zvaničnim saopštenjima izazvali su nezadovoljstvo, dodaje taj izvor.
Iako Kušner i Vitkof ostaju njegovi saveznici, nisu se protivili smanjenju njegovih nadležnosti, navodi jedan od izvora.
Portparolka Bele kuće Ana Keli izjavila je da će on „nastaviti da unapređuje predsednikovu agendu jačanja globalne stabilnosti“ kroz svoju ulogu u Odboru za mir.
Portparol Odbora za mir Bred Klaper rekao je: „Veoma smo zahvalni što nam Džoš pomaže da unapredimo jedan od ključnih spoljnopolitičkih ciljeva predsednika: mir i prosperitet na Bliskom istoku“, dodajući da je on „ključni lider celokupnog napora“.
Prošle nedelje Politico je objavio da će Gruenbaum biti premešten u Belu kuću nakon odlaska sa mesta u GSA, ali tada još nije bilo jasno gde će tačno nastaviti rad. Od tada su visoki zvaničnici doneli odluku da on ostane angažovan samo na pitanjima Gaze i to van Bele kuće. Sada je i viši savetnik u GSA.
Položaj u Odboru za mir smatra se udaljavanjem od centara moći, navode izvori, uz napomenu da je Gruenbaum ranije tražio kancelariju u okviru kompleksa Bele kuće i formalniju ulogu.
„Ovo je čovek kojeg su pre nekoliko meseci Stiv i Džared vodili da se sastane sa Putinom, a sada će deliti kancelariju sa Kristi Noem, praktično“, rekao je prvi izvor.
Tramp je prošlog meseca smenio Noem sa funkcije ministarke za unutrašnju bezbednost nakon turbulentnog i skandaloznog mandata, a potom je imenovao za američkog izaslanika u „Štitu Amerike“, koaliciji protiv narkokartela. Njena kancelarija, kao i kancelarija Odbora za mir, nalaze se u Institutu za mir, koji je udaljen oko kilometar od Zapadnog krila i sada nosi Trampovo ime.
Gruenbaum nije uspeo da održi raniji odnos sa Vitkofom i Kušnerom kako mu je portfolio rastao i kako se uključivao u druge oblasti politike. Ipak, i dalje će savetovati Kušnera i Vitkofa po pitanjima Gaze. Uloga u Odboru za mir započeta je u oktobru na pola radnog vremena.
Kada je prošle godine došao u GSA, bio je deo grupe saveznika Ilona Maska koji su postavljeni u agenciju u okviru DOGE inicijative za reformu federalnih nabavki, koja je izgubila zamah nakon Maskovog odlaska iz Vašingtona u maju.
Volstrit žurnal je u februaru isticao brz uspon Gruenbauma iz GSA u visoke spoljnopolitičke krugove, njegove nekonvencionalne predloge u vezi sa nabavkom raketne tehnologije i potencijalne sukobe interesa vezane za federalni ugovor.