Ukoliko je tačna izjava profesora Vladimira Obradovića da je na dan pada nadstrešnce u Novom Sadu predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao sa kineskim ambasadorom i obećao mu da niko iz kineskog konzorcijuma neće odgovarati, to bi predstavljalo vrhunac neodgovornosti kineskih investitora u Srbiji za nepoštovanje propisa zemlje u kojoj posluju. Ambasada Kine nije odgovorila na pitanja portala N1 povodom ovih tvrdnji, ali je na svom „X“ nalogu navela da su u pitanju neosnovane tvrdnje.
Svi prethodni slučajevi koji su se našli u javnosti, a koji su bili povezani sa kineskim investicijama i kompanijama, pokazali su da se zakoni zaobilaze ili krše, a da državni organi na to žmure. U slučajevima kada su određene kazne i izrečene, one su bile simbolične i bez ikakvog stvarnog značaja po poslovanje kineskih investitora.
„Iznajmljeni“ radnici bez pasoša i radnih dozvola
Kineska kompanija koja je najviše pominjana u javnosti zbog odnosa prema zaposlenima je Linglong iz Zrenjanina. Posle oko 400 vijetnamskih radnika, o kojima se 2021. godine izveštavalo zbog oduzimanja pasoša i loših uslova smeštaja, zatim indijskih radnika iz 2024. godine kojima su takođe oduzeti pasoši, došao je red na slučaj „Bangladeš“ iz ove godine.
Zrenjaninski socijalni forum je Višem javnom tužilaštvu u tom gradu podneo krivične prijave u kojima se ukazuje na trgovinu ljudima i kršenje prava radnika iz Bangladeša. Iz ove organizacije za portal N1 kažu da do sada nisu obavešteni dokle se stiglo u ovom postupku, dok iz samog tužilaštva nisu odgovorili na naša pitanja.
Zrenjaninsko tužilaštvo nije rešilo ni prethodni slučaj vijetanmskih radnika, a Tanja Rukeci iz Zrenjaninskog socijalnog foruma navodi da je tužilaštvo u tom slučaju izjavilo da je u potrazi za žrtvama. U slučaju indijskih radnika navelo je da – nisu pronađeni elementi krivičnog dela.
„Ako je tužilaštvo u potrazi za žrtvama – neka me kontaktira. Slučaj indijskih radnika je dobro dokumentovan, od fizičkog napada, oduzimanja pasoša, bez hrane u nebezbednom smeštaju“, kazala je Rukeci za portal N1.
Ona ističe da se tužilaštvo ne bavi organizovanim kriminalnom kojim se izvlače sredstva iz države, a vezan je za Linglong.
Linglong je u svim dosadašnjim slučajevima odbacivao odgovornost za loše postupanje, oduzimanje pasoša stranim radnicima i prunudni rad, ističući da su te radnike angažovali podizvođači, odnosno agencije za zapošljavanje.
Rukeci napominje da je važan detalj to što su vlasnici podizvođača – kineski državljani. Prema njenim rečima, jedna od firmi preko kojih je Linglong angažovao radnike čak i nije bila registrovana za taj posao, već za izgradnju objekata.
Ona navodi da se zakon krši i tako što se jedna cena rada dogovori ako se radi na crno, druga cena ako su radnici prijavljeni na minimalac i treća cena ako postoji regularan ugovor o radu.
Kada je u pitanju poslednji slučaj radnika iz Bangladeša, sagovornica N1 kaže da su trojici, koji su slučaj prijavili, pasoši i novac doneti u advokatsku kancelariju. Dodaje da je sve to doneo srpski državljanin, koji se nije predstavio.
Rukeci ističe da je iz svih ovih slučajeva proisteklo to da je Linglong svojim radnicima počeo da daje ugovore o radu, za koje kaže da su takvi da predviđaju kažnjavanje zaposlenih ukoliko se sindikalno organizuju, javno progovore ili se pobune zbog uslova rada.
Priča o ćutanju institucija na odnos kineskih poslodavaca prema radnicima ne završava se sa Linglongom.
Inspekcija rada je u februaru 2025. godine u samo jednom danu na gradilištu Nacionalnog stadiona u Surčinu zatekla više desetina radnika iz Turske i Kine bez radnih dozvola, objavio je CINS. Zbog sumnje da su radili „na crno“, inspekcija je protiv firmi Antares construction i beogradskog ogranka firme Power China International Group Limited pokrenula postupke na sudu.
NASTAVITE SA ČITANJEM NA — n1info.rs