Od šljokica, spektakla i kemp estetike, do protesta, bojkota i ozbiljnih političkih poruka – ovogodišnja Pesma Evrovizije pokazala je, možda više nego ikada pre, da se muzika i politika na ovoj sceni teško mogu razdvojiti. Dok se Evropa sprema za sutrašnje veliko finale, Beč takmičenje dočekuje u znatno napetijem ambijentu nego ranije. Uz fanove, koncerte i evrovizijsku euforiju, u fokusu su protesti, pojačane mere bezbednosti i rasprave o bojkotu zbog učešća Izraela. Kakva je atmosfera pred finale i kako sve to izgleda na ulicama Beča, za Insajder je govorio Oliver Šoš, dopisnik Nemačke državne televizije iz Austrije.
Uoči velikog finala Pesme Evrovizije u Beču, javnost se intenzivno pita kakva je atmosfera pred finale i kako to zapravo izgleda na ulicama glavnog grada Austrije. Prema rečima Olivera Šoša, dopisnika Nemačke državne televizije iz Austrije, tamo je najavljena jedna protestna akcija Palestinaca i ljudi koji se protive politici Izraela.
„To će biti u blizini centra grada, ali je atmosfera dobra. Na ulicama se ne vidi mnogo policije, ali znamo da su prisutni. Ekipa Izraela ima svoju specijalnu policijsku pratnju. Atmosfera je super, hiljade ljudi je došlo da slavi na fan festivalu iza mene, gde igraju i sviraju izvođači koji nastupaju na Eurosongu. Jedini problem ove sedmice bili su kiša i hladno vreme, iako je uobičajeno da tokom Eurosonga bude toplije. Sada je ipak malo izašlo sunce. U Beč su stigli ljudi iz cele Evrope. Video sam srpske i grčke navijače, dosta posetilaca iz Hrvatske, Finske, Italije i Nemačke. Srpskog predstavnika, grupu Lavina, gledao sam dva puta na probama i u prvom polufinalu. Meni se to zaista sviđa, u pitanju je specifičan soft rok i hevi metal. Mom kolegi iz Nemačke se ne dopada, ali meni je odličan. Među favoritima su predstavnici Finske, koji imaju ženu koja sjajno svira violinu uživo na bini. Ima dosta interesantnih pesama. Izdvojio bih Daru iz Bugarske sa pesmom „Banga Ranga“, što je za mene pravi balkanski hit. Šveđani nastupaju sa elektro-tehno zvukom. Ima mnogo raznovrsnih grupa i atmosfera je dobra – ujedinjena Evropa u Beču“, preneo je za Insajder Oliver Šoš, dopisnik Nemačke državne televizije iz Austrije.
Marinović (Zoomer): Dvostruki aršini kada su u pitanju agresori
Učešće Izraela na ovogodišnjoj Evroviziji izazvalo je oštre reakcije javnosti, bojkote nekoliko zemalja i proteste muzičara. O tome da li je u ovakvoj atmosferi muzika pala u drugi plan i da li je konačno srušena iluzija o apolitičnosti ovog festivala, za emisiju „3D“ Onsajder televizije govorio je novinar i urednik portala Zoomer, Nemanja Marinović.
„Ne znam ko je ikada mogao da misli da je Evrovizija apolitično takmičenje, kada je ono nastalo posle Drugog svetskog rata sa idejom da gradi mostove. Sama ideja pomirenja i mira je pre svega politička. Problem ove godine, kao i nekoliko godina unazad, jeste to što Evrovizija, kao festival nastao da promoviše mir, nema problem sa učešćem zemalja koje sprovode jedan od najdokumentovanijih genocida u našoj istoriji. To je pre svega licemerna i cinična pozicija u kojoj se trenutno nalazi EBU“, kaže Marinović.
Komentarišući argumentaciju Evropske radio-difuzne unije (EBU) da je Izrael zadržan jer je Eurosong takmičenje javnih servisa, a ne država, Marinović podseća na slučaj izbacivanja Rusije 2022. godine i ukazuje na jasne dvostruke aršine.
„Sasvim je legitimno da se Evrovizija postavlja na taj način prema zemljama koje su učesnice sukoba, ukoliko se govori o promociji mira. Očigledno postoje dvostruki aršini kada su u pitanju agresori, što je problematično ako uzmemo u obzir njihovu antifašističku tradiciju“, smatra Marinović.
Ovogodišnji jubilarni 70. Eurosong obeležili su zvanični bojkoti Španije, Irske, Islanda, Holandije i Slovenije. Prema rečima sagovornika Insajdera, ove duboke političke podele i fragmentisanost Evrope jasno pokazuju da unutar same evrovizijske elite više ne postoji konsenzus, a finansijski interesi su preuzeli glavnu reč.
„Javni servisi su predstavnici država i ne vidim kako mogu biti odvojeni. Ako učestvuju javni servisi, učestvuju i države. Na kraju krajeva, novac koji javni servis svake godine izdvaja za kotizacije i učešće na Evroviziji jeste novac poreskih obveznika, odnosno naš novac. Ako su u pitanju državne pare, onda je i učešće državno. Svesno biramo da podržavamo određenu politiku i opcije time što na nekom festivalu učestvujemo. Postoji nešto što je iznad naše udobnosti, nostalgije i velike ljubavi koju gajimo prema Evroviziji jer smo uz nju odrastali“, ocenjuje on.
Osvrćući se na dilemu da li je televizijska bina pravo mesto za iskazivanje političkog revolta, urednik portala Zoomer ističe prednost evrovizijske platforme koja privlači milionski auditorijum u odnosu na ulične proteste koje mediji često ignorišu. On smatra da talas nezadovoljstva i otkazivanje država već ozbiljno ugrožavaju opstanak samog koncepta takmičenja.
„Nesumnjivo je da će se to desiti. Evrovizija je ove godine primila zemlje koje godinama ne učestvuju iz različitih razloga, samo da bi popunila dva polufinala. Sam koncept takmičenja je u krizi jer nisu imali dovoljno učesnika. Da je otkazalo još nekoliko država, morali bi u potpunosti da redefinišu izgled festivala, što bi bila jasna poruka cele Evrope. Pritisci će pre ili kasnije uroditi plodom“, kaže Marinović.
NASTAVI SA ČITANJEM I POGLEDAJ VIDEO NA — insajder.net