I Sjedinjene Američke Države i Iran su nagovestili da se radije ne bi vraćali ratu koji je na pauzi od primirja objavljenog 8. aprila.
Nijedna od strana nije dozvolila da neprekinuta razmena oružane vatre između njih okonča pregovore u kojima posreduju Pakistan, Katar i drugi.
SAD još uvek imaju moćne pomorske i vazduhoplovne snage u dometu Irana.
Može slobodno da se pretpostavi kako je iranski režim zadržao snage u stanju visoke pripravnosti i da će iskoristiti primirje da se reorganizuje i popravi štetu koju su mu naneli SAD i Izrael.
Oružane napetosti u Zalivu i oko njega predstavljaju opasan rizik od pogrešne procene i nesporazuma za obe strane.
SAD pokušavaju da i dalje održe pritisak na režimu iz Teherana kako bi ovaj napravio ustupke.
Iranci podsećaju SAD da je njihova odlučnost da pruže otpor nesmanjena i da će, ako bude bilo potrebno, napasti američke baze i širu infrastrukturu Persijskog zaliva.
Prvi ciljevi na potencijalno dugom i verovatno nedostižnom putu do postizanja šireg sporazuma između SAD i Irana jeste nastavak primirja i dogovor o „memorandumu razumevanja“.
Dogovor oko toga pokazao se veoma teškim.
Iranci će zahtevati nešto zauzvrat, možda popuštanje sankcija ili odmrzavanje sredstava da bi ponovo otvorili Ormuski moreuz, što deluje kao preduslov za ozbiljne pregovore.
Tek mali broj brodova danas prolazi kroz ono što je nekada bio ključan i prometan plovni put.
Iran ga je zatvorio za neprijateljske brodove nakon što su ga 28. februara napali SAD i Izrael.
Saudijska Arabija prebacuje deo nafte kroz cevovode do luka na Crvenom moru, a Ujedinjeni Arapski Emirati imaju naftovod do terminala na njihovom malom delu obale koji gleda na Omanski zaliv, dalje od Ormuskog moreuza.
Ali ostatak sveta i dalje gubi oko 20 odsto uobičajenog snabdevanja naftom i gasom, kao i druge vitalne izvoze.
Ako Ormuski moreuz i dalje bude ostao zatvoren, to će predstavljati katastrofu za veliki deo svetske ekonomije.
SAD više ne zavise od zalivske nafte, ali cene benzina u Americi i dalje određuje svetsko naftno tržište.
Donald Tramp je u škripcu.
Upetljao se u mrežu posledica teške greške koju je napravio kada je pošao u rat iz pretpostavke o lakoj pobedi.
Američki predsednik i njegov bliski saveznik izraelski premijer Benjamin Netanjahu fatalno su potcenili koliko je daleko islamski režim spreman da ide da bi pružio otpor i istrpeo napade.
Tramp nema lak izlaz, a iranski režim želi da tako i ostane.
On mora da izdejstvuje ponovno otvaranje Moreuza.
NASTAVITE SA ČITANJEM OVDE