Evropske zemlje neće moći da primene jedinstvenu strategiju za prilagođavanje tržišta rada razvoju veštačke inteligencije, jer će uticaj AI biti različit u svakoj državi, poručio je glavni ekonomista kompanije OpenAI Aron Čaterdži.
Govoreći na konferenciji o veštačkoj inteligenciji i budućnosti rada u Briselu, Čaterdži je rekao da će način na koji AI menja ekonomiju zavisiti od strukture privrede svake zemlje, zbog čega će biti potrebni prilagođeni nacionalni planovi.
Prema novom izveštaju OpenAI, Nemačka, Grčka i Italija imaju najveći udeo poslova sa visokim potencijalom za automatizaciju, dok su Luksemburg, Švedska i Holandija među državama koje bi mogle da ostvare najveću korist od razvoja veštačke inteligencije kroz rast pojedinih zanimanja.
Podaci pokazuju da 47 odsto zaposlenih u Evropskoj uniji u skorijem periodu neće osetiti značajnije promene na tržištu rada. Istovremeno, oko 14 odsto radnih mesta ima visok potencijal za automatizaciju, dok bi približno 12 odsto zanimanja moglo da raste zahvaljujući tome što AI smanjuje troškove i omogućava razvoj novih projekata.
Kako prenosi Politiko, Čaterdži smatra da zemlje sa dominantnim uslužnim sektorom neće imati iste izazove kao one koje se oslanjaju na industrijsku proizvodnju. Zbog toga, kako kaže, nacionalni planovi spremnosti moraju biti prilagođeni specifičnostima svake ekonomije.
On je naglasio da nacionalne strategije treba da budu dopuna evropskim politikama, a ne njihova zamena, dok bi institucije Evropske unije mogle da imaju važnu ulogu u razvoju programa prekvalifikacije za radnike čija će zanimanja biti najviše pogođena promenama.
Čaterdži je ocenio da će pronalaženje uspešnih modela zahtevati ulaganja u istraživanja, pilot-projekte i programe koje će podržati vlade, kako bi se na osnovu konkretnih rezultata utvrdilo koje mere najefikasnije ublažavaju posledice promena na tržištu rada.