Administracija američkog predsednika Donalda Trampa nalazi u „političkom slobodnom padu“, dok Bosna i Hercegovina propušta priliku da u promenjenim međunarodnim okolnostima definiše vlastitu političku strategiju“, smatra politolog Jasmin Mujanović.
Govoreći za N1 o američkoj politici, odnosima SAD-a i Evrope te unutrašnjim prilikama u Bosni i Hercegovini, Mujanović je poručio da će predstojeći izbori u SAD-u predstavljati ozbiljan test za Trampovu administraciju, ali i upozorio da najveći problem BiH ostaje nedostatak političke vizije domaćih lidera.
„Tramp je izdao ključnu poruku svoje kampanje“
Komentarišući reakcije američke javnosti na novu vojnu eskalaciju i velike troškove američkih intervencija, Mujanović kaže da ankete pokazuju pad podrške predsedniku Trampu.
„Očekujem da će demokrate nakon izbora preuzeti barem Predstavnički dom Kongresa, a moguće je i tijesnu većinu u Senatu. To bi predstavljalo potpunu političku repudiaciju Trumpove politike, posebno kada je riječ o sukobu s Iranom, jer je jedna od njegovih glavnih izbornih poruka bila da neće biti novih ratova“, rekao je Mujanović.
Dodaje kako je upravo to najveći razlog razočaranja dela njegovih birača.
„Ovo je vjerovatno najočigledniji način na koji je izdao platformu na kojoj je pobijedio. Prosječnom glasaču nije potrebno duboko poznavanje međunarodne politike da shvati kako ovo nije ono za šta je glasao“, kazao je.
„Administracija je u slobodnom padu“
Govoreći o drugom Trampovom mandatu, Mujanović smatra da je početni politički zamah već izgubljen.
„Već neko vrijeme tvrdim da je ova administracija u političkom smislu u slobodnom padu. Prvih nekoliko mjeseci drugog mandata bili su dramatični, ali se vrlo brzo pokazalo da takva politika više ne funkcioniše ni međunarodno ni unutar SAD-a“, rekao je.
Kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da administracija, uprkos kontroli Bele kuće, oba doma Kongresa i većini u Vrhovnom sudu, nije uspela progurati nijedan značajniji zakon.
„To govori da čak i njihovi politički saveznici prepoznaju koliko su pojedine politike problematične“, istakao je.
„Sukob Amerike i Evrope je ideološki“
Na pitanje šta udaljavanje Vašingtona od evropskih saveznika znači za Bosnu i Hercegovinu, Mujanović odgovara da je riječ o dubokom ideološkom zaokretu američke desnice.
„Ovo nije slučajnost. To je ideološka vizija američke desnice koja želi transformisati kompletnu vanjsku politiku SAD-a. Međutim, to je u velikoj mjeri nemoguća misija zbog ekonomskih, sigurnosnih i političkih razloga“, rekao je.
Ističe da Bosni i Hercegovini u takvim okolnostima nedostaje ono najvažnije – dugoročna politička strategija.
„Politička elita i građani moraju konačno početi ozbiljno razgovarati o političkim programima i strategiji. Taj koncept gotovo da ne postoji u Bosni i Hercegovini“, naveo je.
Oštre kritike vlastima u BiH
Mujanović je bio izuzetno kritičan prema radu domaćih vlasti, tvrdeći da su problemi bili predvidivi još nakon izbora 2022. godine jer su na vlast, kako kaže, doveli pojedine ljude koji nisu sposobni za svoje funkcije i/ili ideološki odbijaju postojanje države Bosne i Hercegovine.
Dodaje da je upravo zato razočaranje građana još veće.
„Tokom kampanje obećavano je nešto novo, a upravo zbog toga je današnje razočaranje mnogo veće.“
„Rusija već godinama politički ratuje protiv Evrope“
Govoreći o sigurnosnim izazovima, Mujanović smatra da Rusija već godinama vodi politički rat protiv Evrope, a Bosna i Hercegovina ostaje jedno od područja na kojem Moskva pokušava ostvariti svoj utjecaj.
„Rusija politički ratuje protiv Evrope već gotovo trinaest godina. Milorad Dodik je vrlo otvoreno najavio da će blokirati sve procese ukoliko bude imao odgovarajuću većinu. To je nastavak konstantnog pritiska Ruske Federacije kroz lokalne političke aktere, prvenstveno Dodika, a tu je i Dragan Čović“, rekao je.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da deo probosanske političke scene ne razume ozbiljnost okolnosti.
„Najznačajnija svakodnevna borba u Bosni i Hercegovini ostaje borba protiv antidržavnih i antiustavnih aktera okupljenih prvenstveno oko SNSD-a i HDZ-a“, kazao je.
„Građani imaju najveću moć na izborima“
Mujanović smatra da ključ promjena nije samo u političarima nego i u biračima.
„Ako na izbore izlazi tek oko 50 posto građana, sasvim je očekivano da vlast osvajaju oni kojima je dovoljno desetak posto ukupnog biračkog tijela“, rekao je.
Naglasio je da građani svoju najveću političku moć imaju upravo na izborima.
„Možete protestovati, pisati pisma i kolumne, ali trenutak najveće moći građana jesu izbori. Ako tada ne iskoriste svoje pravo glasa, kasnije imaju znatno manje mogućnosti da utiču na donosioce odluka“, poručio je.
„Imamo kakistokratiju – vladavinu najgorih“
Komentarišući blokade institucija i nerad političara, Mujanović je rekao da bi jedna od ključnih reformi trebala biti uvođenje odgovornosti za izostanke sa sjednica.
„Nema sjednica – nema plaće. To bi trebalo biti potpuno normalno pravilo“, rekao je.
Istovremeno smatra da političari ne osjećaju pritisak javnosti.
„Ako znate da građani neće izaći ni na izbore ni na proteste, zašto biste se plašili za svoju poziciju? Na kraju dolazimo do onoga što danas imamo – kakistokratije, odnosno vladavine najgorih“, ocijenio je.
„BiH ima generacijsku priliku“
Na kraju razgovora Mujanović je poručio da aktuelna blokada oko izbora novog visokog predstavnika ne mora biti samo problem, već i prilika.
„Ovo je generacijska prilika za političke snage koje se zalažu za suverenu, građansku i euroatlantski orijentisanu Bosnu i Hercegovinu da jasno definišu vlastite zahtjeve i političku viziju“, rekao je.
Smatra da je Bosna i Hercegovina postala novo poprište šireg transatlantskog sukoba između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
„Bosna i Hercegovina je postala najnovije političko ratište između Evrope i Amerike. Upravo zato domaći politički akteri moraju prestati čekati da drugi rješavaju njihove probleme i sami ponuditi političku viziju budućnosti države“, zaključio je Mujanović.