Vodostaj Dunava u odnosu na nivo vode u Savi i drugim rekama u Srbiji, kao i u podzemnim izvorištima, značajno je niži zbog nepovoljnih klimatskih uslova u centralnoj, severnoj i delom južnoj Evropi gde ove godine nije bilo dovoljno padavina i snega, a uz to neuobičajeno je mala vlažnost vazduha i veliko isparenje kao u sušnim predelima Bliskog istoka i Afrike, rekao je danas hidrogeolog Zoran Stevanović.
On je za Betu rekao da ne daje ocene vodostaja na rekama, za šta su zaduženi hidrolozi, ali da prati to stanje i uticaj na izvorišta podzemnih voda.
„Na području gornjeg sliva Dunava u Nemačkoj, Slovačkoj i Austriji ove godine su vladale visoke temperature, bilo je malo padavina i nedovoljno snega, čijim bi se otopljenjem održavao vodostaj Dunava i pritoka. Nivo vodostaja na Savi i izvorištima pozemnih voda nije tako loš, iako situacija nije povoljna, kao uostalom svakog leta, ali nije ni alarmantna kod većine izvorišta sa kojih se Srbija snabdeva vodom za piće“, rekao je Stevanović.
Dodao je da je klima na području Bosne i Hercegovije, Hrvatske i Slovenije, kroz koje protiče Sava pre nego što uđe u Srbiju, bila daleko povoljnija sa više padavina, što pokazuju i prinosi u ratarstvu i voćarstvu, kao i normalan vodostaj na toj reci.
Istakao je da je poslednjih dana temperatura vazduha vrlo visoka, a relativna vlažnost vazduha veoma niska, svega oko 30 odsto u najvećem delu dana, što je vrlo neuobičajeno i na nivou je vlažnosti vazduha u aridnim oblastima (sušne oblasti gde je količina padavina manja od isparavanja) Bliskog istoka i severne Afrike.
Ovako nisku vlažnost, kako je naveo, nije video u statističkim analizama. Na području Beograda mala vlažnost vazduha je, prema njegovim rečima, posebno izražena u večernjim časovima i iznosi svega oko 30 odsto.
NASTAVITE SA ČITANJEM NA— n1info.rs