Profesor Geografskog fakulteta u Beogradu Dejan Šabić ocenio je da je reakcija države na požar u Deliblatskoj peščari bila „spora, troma i neorganizovana“, upozoravajući da je vatra zahvatila oko 4.000 hektara – površinu veću od Monaka.
Govoreći o požarima u Deliblatskoj peščari i na planini Stolovi kod Kraljeva, navodi da je „reakcija države bila spora, troma, neorganizovana“.
Takođe, kaže i da ima utisak da ni lokalne samouprave nisu dovoljno uradile kako bi problem u samom startu bio rešen, s obzirom na to da peščara pripada najvećim delom opštini Kovin, ali i Alibunaru, Vršču, Pančevu.
„Znamo svi izreku da se požar gasi dok je mali. Postoje monitorinzi životne sredine koji se rade od požara 1996. godine, koji je bio drugi najveći posle ovog sada na tom prostoru. Uvedene su kamere, pitanje je da li su one radile, i svaka iskrica da se pojavi na terenu sledi odmah reakcija. Plašim se da do nje nije došlo blagovremeno i da je to uticalo da danas imamo jedan mega požar koji je zahvatio 4.000 hektara, što je veće nego neki Monako, Vatikan, još malo kao Maldivi. Ogromne su razmere požara“, objašnjava.
Kaže i da je pomoć EU i Rusije stigla kasno, kada je biodiverzitet peščare u velikoj meri narušen.
Odgovornost vidi i u jedinicama lokalne samouprave, predsednicima opština i gradova na tom prostoru, jer su oni odgovorna lica.
„Nalazimo se u situaciji da ćemo u toj hijerarhiji između vrha države i lokalne samouprave, tražiti krivca u nedogled i verovatno ga nećemo ni pronaći, jer to uspostavljanje višeslojnosti odlučivanja dovodi upravo do problema. Ovako, zna se ko je odgovorno lice: to je lokalna samouprava koja brine o tome, i naravno šumsko gazdinstvo koje se stara isključivo o situaciji“, naglašava.
„Nadam se da nećemo imati još ovakvih iskustava, i da na osnovu negativnog iskustva gradimo neku srećniju budućnost i održiviji ekosistem u Deliblatskoj peščari“, naglašava.
Trebalo je, kaže, da ljudi iz lokalnih samouprava procene rizik. Napominje i da je reč o teritoriji južnog Banata, koji je navetrovitiji i da se pravci vetra menjaju.
„Shodno tome, moglo se očekivati da vetar duva u različitim smerovima, a shodno tome i da se požar širi u različitim smerovima“, dodaje.
Mesec dana plamena
Borba sa vatrom na više lokacija u Srbiji se nastavlja, a prema informacijama iz MUP-a Srbije u gašenju požara angažovani su svi raspoloživi kapaciteti. Najteže je i dalje u Deliblatskoj peščari. Na Stolovima se ponovo rasplamsao požar na vrhu planine.
Iz Evropske unije stigla su četiri helikoptera i kopnene ekipe za gašenje požara u Srbiji. Vatrogascima u gašenju vatre pomaže i ruski avion „iljušin“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče je obišao područje Deliblatske peščare zahvaćeno požarom, gde je odbacio kritike da je međunarodna pomoć zatražena prekasno.
Poručio je da je Srbija, proporcionalno svojoj veličini, „evropska velesila“ kada je reč o opremljenosti letelicama koje gase požare i da su helikopteri sa kojima raspolažemo „bolji od onih koje smo dobili od Evrope“.
Podsetimo, požar u Deliblatskoj peščari detektovan je 21. jula, a kako su ranije za N1 rekli u Vojvodinašumama, 5. avgusta se oteo kontroli. Izgorelo je više od 3.500 hektara šume i rastinja na ovom prostoru.