BEOGRAD – Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, povodom Međunarodnog dana nestalih lica – 30. avgusta, naveo je da ne postoji istinska politička volja vlasti u Zagrebu, Sarajevu i Prištini da se rasvetli sudbina svih nestalih Srba.
„Puna istina dovela bi u pitanje nametnuti mit o srpskoj agresiji i jednostranoj krivici Srba za ratove devedesetih godina. Rasvetljavanje sudbine nestalih Srba otvorilo bi i pitanje odgovornosti za brojne zločine počinjene nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima“, naveo je Linta.
linta
Izvor: IG miodraglinta
Kako je istakao, prema podacima Komisije Vlade Srbije za nestala lica na prostoru bivše Jugoslavije i dalje se traga za 9.540 osoba, od čega su oko 3.800 Srbi.
U taj broj, dodao je Linta, računa se i 600 nestalih Srba u Hrvatskoj koji su na operativnoj listi, a nisu zvanično evidentirani i hrvatska strana odbija da ih prizna.
Linta je naveo da se na spisku Ministarstva hrvatskih veterana nalazi i dalje više od hiljadu nestalih lica srpske nacionalnosti, u okviru ukupno 1.725 nestalih.
„Hrvatska odbija da objavi nacionalnu pripadnost nestalih sa svog spiska jer bi se potvrdilo da su većina nestalih Srbi. Postoji i više od 30 poznatih i potencijalnih mesta ukopa sa oko 200 posmrtnih ostataka koji čekaju ekshumaciju i identifikaciju, a Hrvatska opstruiše njihovo rešavanje“, istakao je Linta.
Prema njegovim rečima, u Republici Srpskoj traga se za više od 1.600 nestalih Srba, dok se na Kosovu i Metohiji još traga za 568 Srba i pripadnika drugih nealbanskih zajednica.
„Veliku odgovornost snosi i međunarodna zajednica, koja mora da izvrši snažan pritisak na Zagreb, Sarajevo i Prištinu da otvore arhive, dostave informacije i omoguće ekshumacije i identifikaciju posmrtnih ostataka. Nema istinskog pomirenja dok se jedne žrtve traže, a druge prećutkuju. Pravda ne može biti selektivna, a žrtve ne mogu biti deljene na ‘naše’ i ‘njihove'“, naveo je Linta.
Naglasio je da Srbija mora biti odlučnija u zaštiti prava porodica nestalih i dodao da je potrebno konačno doneti zakon o nestalim licima, procesuirati odgovorne za zločine nad Srbima i osnovati Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, koji bi čuvao dokumentaciju i svedočenja o stradanju srpskog naroda i upoznavao domaću i, pre svega, međunarodnu javnost sa istinom o masovnom stradanju srpskog naroda.
„Iza svakog broja stoji jedna ljudska tragedija – majka koja čeka sina, supruga koja čeka muža i dete koje je odraslo bez odgovora gde mu je otac. Za te porodice rat nije završen sve dok ne saznaju istinu i ne dobiju priliku da dostojanstveno sahrane svoje najmilije. Dok god postoji i jedan nestali Srbin za kojim se traga, naša obaveza je da ne ćutimo i da ne odustanemo od istine jer zaborav nije mir, a ćutanje nije pomirenje“, naveo je Linta.