Visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita i njegov izveštaj u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija (UN) su od stalnih članica podržale Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, dok su oštre kritike na njegov račun izneli ambasadori Rusije i Kine.
Tokom rasprave o stanju u BiH na sednici Saveta bezbednosti UN-a kritike na Šmitov račun izneo je i otpravnik poslova Srbije pri UN-u, koji je izjavio da se odluke u BiH ne mogu nametati spolja, a zamerke na Šmitov izveštaj imao je i predstavnik Hrvatske, smatrajući da je visoki predstavnik trebalo da ima uravnoteženiji pristup, posebno kada je reč o hrvatskoj zajednici u BiH, koja je, kako je naveo, najranjivija.
U Savetu bezbednosti danas je održana sednica posvećena stanju u BiH, na kojoj je izveštaj podneo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, iznoseći ocenu da su za trenutnu krizu u zemlji najodgovornije vlasti Republike Srpske, koje su izvršile udar na Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH.
Savetu bezbednosti obratila se Željka Cvijanović, ali ne kao predsedavajuća Predseništva BiH, već kao srpska članica Predsedništva, koja je za krizu u BiH optužila Šmita i njegove nametnute odluke.
Ruski ambasador Vasili Nebenzja napustio je sednicu u vreme dok Šmitovog izglaganja, a kasnije je optužio Šmita da je uzrok krize, ocenivši da se u BIH sprovodi pravosudni progon predsednika RS Milorada Dodika.
Kineski ambasador pri UN-u Geng Šuang ocenio je da je osuđujuća presuda Suda BiH protiv Dodika dovela do etničkih tenzija, navodeći da je visoki predstavnik „povećao korištenje ‘bonskih ovlaštenja’ umesto da ih smanji“.
S druge strane, secesionističku retoriku, napade na Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH zvaničnika RS oštro su osudili sve zemlje Zapada, ali i Pakistan i Siera Leone.
Posebno oštar govor imala je predstavnica Velike Britanije Karen Pirs, koja je ocenila da su Dodikovi „secesionistički potezi direktna pretnja suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti BiH“.
Predstavnik Francuske je takođe oštro kritikovao politiku rukovodstva RS, ocenivši da je napadnut teritorijalni integritet države, ali i ustavni poredak BiH.