Dok Evropa slavi 80. godišnjicu pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu, Alžir ove nedelje obeležava mračniju godišnjicu: masakr iz ere kada je bio francuska kolonija.
Predsednik Alžira Abdelmadžid Tebun opisao je ove nedelje obeležavanje masakra kao pitanje nacionalnog ponosa, a taj događaj je nazvao uvodom u borbu Alžira za nezavisnost.
„Sećanje na 8. maj 1945. odražava posvećenost Alžiraca slobodi i dostojanstvu, zbog kojih su golih ruku izašli na ulice da se suprotstave neprijatelju“, rekao je Tebun, nazivajući francuski kolonijalizam „genocidnim“ i zločinom protiv čovečnosti.
Više od 500.000 boraca iz severne i zapadne Afrike i sa Madagaskara borilo se za Francusku tokom Drugog svetskog rata. Neki su bili dobrovoljci, drugi su bili prisilno regrutovani, i bili su manje plaćeni od evropskih vojnika. Mnogi su poginuli.
Brojni alžirski veterani verovali su da će zbog učešća u ratu imati veća prava, ali su se, kada su ih zatražili po okončanju sukoba, suočili sa represijom i nasiljem.
Alžirci su 8. maja 1945. izašli na ulice brojnih gradova, oživljavajući predratne pozive na nezavisnost. Pošto je policija upotrebila vatreno oružje, izbili su antifrancuski neredi, u kojima je poginulo više od 100 osoba.
Francuska je zatim pokrenula vazdušnu i kopnenu ofanzivu tokom koje su poginule hiljade Alžiraca. Vlasti Alžira tvrde da je poginulo 45.000 ljudi, dok francuska statistika govori o 3.000 mrtvih.
Masakr je kod mnogih Alžiraca izazvao gnev i odlučnost, koji su kasnije podstakli alžirski rat za nezavisnost.
Tebun i francuski predsednik Emanuel Makron su 2022. najavili osnivanje komisije za istinu koju bi predvodili istoričari iz obe zemlje. Međutim, dalje se nije odmaklo zbog pogoršanja odnosa Francuske i Alžira oko više pitanja, među kojima je i imigracija.
U Alžir je juče došlo oko 30 poslanika francuskog parlamenta iz levičarskih i centrističkih stranaka, kako bi prisustvovali komemorativnim skupovima povodom masakra.