Demonstracije, pozivi na referendum i dezinformacije: u Bugarskoj, izgledi za pridruživanje zoni evra 1. januara 2026. nisu jednoglasni, usred strahova od rasta cena i antievropskog raspoloženja.
Posle odlaganja zbog političke nestabilnosti, očekuje se da će balkanska zemlja, članica Evropske unije (EU) od 2007. godine, uskoro postati 21. država koja je usvojila jedinstvenu valutu, tri godine posle Hrvatske.
Zeleno svetlo iz Brisela očekuje se u junu.
„Imati evro bi bilo kao ukrcavanje na Titanik“, rekao je za AFP Nikolaj Ivanov, penzionisani visoki državni službenik i rekao da podržava nacionalnu valutu lev.
On je to rekao na nedavno održanom skupu koji je promovisao nacionalnu valutu u Sofiji.
Prema nedavnim anketama, gotovo polovina ispitanih je rekla da se protivi ulasku zemlje u zonu evra sledeće godine.
Za Borjanu Dimitrovu, direktorku Instituta Alfa Riserč, takvo razočaranje se prvenstveno objašnjava „nepoverenjem u institucije“ izazvanim političkim haosom poslednjih godina.
Stanovnici se plaše posledica ove istorijske promene po njihov svakodnevni život.
„Siromašni se plaše da će postati još siromašniji“, rekla je Dimitrova za Bugarsku sa 6,4 miliona stanovnika i koja je najmanje bogata članica EU.
Nevoljnost je posebno jaka u ruralnim područjima, gde neki Bugari nikada nisu putovali u inostranstvo i nisu upoznati sa međunarodnim transakcijama.
Predsednik Rumen Radev iznenadio je sve početkom maja pozivom na referendum. Ove nedelje je otišao i dalje optužujući vladu da nije preduzela neophodne mere kako bi omogućila „najugroženijima“ da izdrže mogući šok sa povećanjem cena.
Trećina Bugara živela je pod pretnjom siromaštva ili socijalne isključenosti prošle godine, prema podacima Evrostata.
Šef države „ujedinjuje strahove i obraća se razočaranima, zaboravljenima. To je dobro proračunat politički potez“, ocenila je Dimitrova.
Predlog o referendumu, koji je proglašen „neustavnim“, izazvao je negodovanje pravnih stručnjaka, a predsednica Skupštine Natalija Kiselova odbila je da ga stavi na glasanje.
Međutim, to bilo dovoljno da se oživi antievropska propaganda.
Među najrasprostranjenijim lažnim vestima na društvenim mrežama pojavljuje se da će „Brisel konfiskovati ušteđevinu Bugara da bi finansirao Ukrajinu“.
S druge strane, proevropski glasovi se bore da se čuje njihov glas.
Za te zagovornike prelaska na evro, to bi bio važan korak ka zapadnom geopolitičkom usidravanju i zaštiti od uticaja Kremlja, s obzirom na to da je lev već vezan za evro, a Bugarska čeka već nekoliko godina da uđe u tu zonu.
„U Sofiji i većim gradovima, stanovništvo – bogatije, obrazovanije i mlađe – vidi to kao logičan korak u procesu evropskih integracija, posle pristupanja EU i šengenskom prostoru“ početkom 2025. godine, rekla je Dimitrova.