LESKOVAC – Predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut izjavio je danas da se radi na projektu brze pruge između Beograda i Niša, a kasnije da se to konektuje na južni pravac i da idemo vrlo brzo ka Grčkoj.
„Sa makedonske strane postoji veliko razumevanje za ovo i nedavno u razgovorima sa makedonskim premijerom Mickoskim u Skoplju sam imao priliku da shvatim njihove intencije da ubrzano rade na železnici, zapravo na modernizaciji železnice u u Severnoj Makedoniji. To će svakako podstaći nas da ubrzamo čitavu ovu priču i da sad iz već finalizirane, zatvorene priče do granice sa Mađarskom okrenemo se i ka jugu i da uspostavimo koridor“, rekao je premijer Macut u Leskovcu, odgovarajući na pitanje novinara kada građani Leskovca mogu očekivati da putuju vozom.
Izrazio je očekivanje da će to biti izvanredna prilika, da u skoroj budućnosti sednemo u Beogradu u voz i za nekih možda sat ili sat i po stignemo do Leskovca.
„To će sigurno biti izuzetno bitno za budućnost ovih krajeva i ovih drugih koje ste vi već pomenuli. Infrastrukturna rešenja su neophodna, to zahteva ogromne investicije. Potpuno je pogrešno shvatati da se krediti ili neki zajmovi uzimaju zarad zajmova, uzimaju se zarad razvoja zemlje. U svakom slučaju infrastrukturni projekti su najskuplji, moramo biti toga svesni“, ukazao je Macut.
Istakao je da građani treba da budu svesni da je to izuzetno skupa tehnologija, pre svega železnička.
„Ali svakako na tome radimo, odnosno, apsolutno smo u tom smeru upućeni da razvijamo i takvu infrastrukturu“, rekao je premijer Macut.
Na pitanje novinara hoće li biti nekih drugih ulaganja u Leskovac osim u oblasti kulture, Macut je rekao da će ih svakako biti i podsetio da postoje projekti koji nisu dovršeni u infrastrukturnom smislu.
„Nadam se da ćemo sa gradom Leskovcem uspeti da završimo neke od tih projekata koji su infrastrukturno bitni za sam grad. Moramo sad da se oslonimo na sve mogućnosti i gradova i regiona, ministarstava koja to pokrivaju, pa u tom pogledu svakako da će da bude i ta industrijsko razvijanje u fokusu“, naveo je on.
Naglasio je da Leskovac nazivaju „srpskim Mančesterom“ i da to ne označava samo tekstilnu industriju, već govori o potencijalu jednog grada koji je istorijski imao velike zanatlije, trgovce, velike ljude koji su uspeli da dovedu industriju u Leskovac.
„Nadam se da ćemo to uspeti zajedno sa Leskovčanima, sa inicijativama koje ovde imamo, ali naravno uz veliku podršku Vlade Srbije, da ovo realizujemo u budućnosti“, rekao je Macut.
Odgovarajući na pitanje da li resorni ministri imaju planove da razgovaraju sa ministrima susednih zemalja kako bi Leskovac povezali putem cara Justinijana – od Ravene preko Kotora, Caričinog grada i Stobija do Carigrada, rekao je da je to „pitanje svih pitanja“ na koje je teško odgovoriti.
„Verovatno ni moja tri naslednika u budućnosti neće uspeti ovo da ostvare, ali je simbolika ovoga što ste rekli dalekosežna. Spojili ste nekoliko zemalja koje su istorijski vezane za Srbiju, od postojanja srpske države i srpske autokefalnosti. Povezujete zemlje koje su istorijski imale najveći uticaj na dobijanju prve titularne krune srpskog naroda do Vizantije, koja je dala i autokefalnost tadašnjoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, rekao je Macut.
On je naveo da je sama ideja dobra, ali da mi nećemo uspeti da je formalizujemo u fizičkom smislu.
„Ali ovo što ovde vidimo u ovom muzeju daje nam osnova da možemo da naslutimo da se zapravo tako nešto može i desiti. Pomenuli ste imena i nazive gradova i mesta koja duboko spajaju istoriju Srbije sa našim regionom. Mi ne treba da žudimo i tražimo svoju vezu u dalekim zemljama, čak ni u zapadnoj ili severozapadnoj Evropi. Naša istorija i naša sadašnjost je vezana za naše lokalitete, za naš region Balkana“, rekao je premijer Macut.
Posebna sednica Vlade posvećena izboru Leskovca za prestonicu kulture
Macut je na početku Posebne sednice Vlade Srbije u Leskovcu izjavio da je od izuzetnog značaja da ta sednica bude posvećena Gradu Leskovcu i izboru ovog Grada za prestonicu kulture Srbije za 2026. godinu.
„Ukupna vrednost ulaganja u Leskovac, iznosiće oko 400 miliona dinara, od čega oko 300 miliona dinara od sredstava Vlade Srbije odnosno resornog Ministarstva kulture, a oko 100 miliona dinara od sredstva Grada Leskovca, na čemu im lično ovom prilikom čestitam“, rekao je Macut.
Istakao je da postoji nekoliko činjenica koje ukazuju na značaj ovog događaja i koje govore u prilog potrebi da se na ovakav način obeleži ovaj značajni događaj za Leskovac i ceo leskovački kraj.
„Na prvom mestu, utemeljenjem manifestacije ‘Prestonice kulture Srbije’, resorno Ministarstvo kulture ustanovilo je platformu za jačanje kulturnih delatnosti, podršku kulturnim manifestacijama, infrastrukturi u kulturi, i osnaživanje kulture u gradovima u Srbiji“, rekao je Macut.
Istakao je da ova platforma doprinosi da elitna kulturna dešavanja ne budu ekskluzivitet samo velikih gradova, poput Beograda, Novog Sada ili Niša, nego da se podržavanjem kulturnih manifestacija, ali i podizanjem i osnaživanjem infrastrukture za održavanje ovih manifestacija, unosi nova energija u kulturni život u svakom kutku Srbije.
Dodao je da će se izvršiti investiciono ulaganje u rekonstrukciju Doma vojske u Leskovcu, ali i njegova prenamena u multifunkcionalni kulturni centar.
„Zatim ćemo izvršiti i adaptaciju konferencijske i izložbene sale Narodnog muzeja, kao i izradu i postavljanje spomenika kralju Srbije Milanu Obrenoviću. Ova platforma, osim što doprinosi razvoju kulture širom Srbije, predstavlja i značajan zamajac u mnogim drugim aspektima“, naveo je premijer Srbije.
Macut je izrazio zadovoljstvo povodom današnjeg otvaranja vrtića „Vesela družina“ u tom gradu, navodeći da je to drugi značajan aspekat današnjeg događaja i održavanja sednice Vlade u Leskovcu.
„Vrtić je izgrađen sredstvima projekta ‘Inkluzivno predškolsko vaspitanje i obrazovanje’, koje je Ministarstvo prosvete realizovalo uz pomoć zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a kroz koji projekat smo napravili 23 nova vrtića u 22 lokalne samouprave u Srbiji. Ukupna investicija za objekat ‘Vesela družina’ u Leskovcu, iznosi 94 miliona dinara, a sa površinom od 780 metara kvadratnih može da primi 120 dece. Opremljen je svom neophodnom opremom za puno i normalno funkcionisanje“, rekao je Macut.
Naglasio je da je treći aspekt današnjeg događaja podizanje spomenika kralju Srbije Milanu Obrenoviću, na čemu ne čestitao resornom ministru Nikoli Selakoviću.
Macut je naveo da na taj način vraćamo dug i poštovanja prema onima koji su vodili Srbiju i da je to čin kolektivnog pamćenja, da ne zaboravljamo ko smo i šta smo.
„Da mirimo Srbiju i ideološki i politički, i ispravljamo istorijske nepravde. Jedna od njih je bila i marginalizacija uloge Milana Obrenovića, prvog srpskog kralja posle Kosovske bitke i osnivača Srpske vojske, koja se proslavila u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje od 1912. do 1918. godine. Srbija mora da zna i da poštuje svoju istoriju, kao i trud i rad svakog ko je doprineo našoj narodnoj slobodi i nezavisnosti, bio on običan čovek ili kralj“, rekao je Macut.
Ukazao je da je činjenica da je na Berlinskom kongresu Srbija dobila svoje međunarodno priznanje i punu nezavisnost, kao i proširenje teritorije na Vranjski, Niški, Pirotski i Toplički okrug, navodeći da taj čin vraća moralnu snagu i miri istorijske podele, ispravlja nepravde, ali i podiže patriotizam i veru u naše sopstvene snage.
„Mogu da kažem da bih se lično radovao i na tome ću insistirati da po ovom modelu razvijamo sve srpske krajeve. Da podižemo infrastrukturu, ulažemo u kulturu i prosvetu, jačamo privredu i prosvećujemo sebe. Zbog svega navedenog je današnja sednica Vlade u Leskovcu bitna“, naglasio je Macut.
Podsetio je da je u svom uvodnom obaćanju u ekspozeu, kada je preuzeo dužnost upravljanja Vladom Srbije, istakao da kao narodni čovek želi da rad Vlade približi običnim ljudima, da idu u svaki grad u Srbiji i tamo drže sednice, i da na terenu kažu ljudima šta su kao članovci Vlade za njih učinili u realnosti.
Podsetio je da je tada naglasio da svaki ministar mora da snosi svoju odgovornost na konkretnom terenu u Srbiji za funkcionisanje svog resora.
„I zato ćemo sa tim načinom rada i polaganja računa našem narodu i nastaviti. To će biti česta praksa i tražiću da se planski svaki kraj Srbije razvija uravnoteženo.To je politika vlade koju predvodim i za koju sam dobio poverenje, koje neću izneveriti. Svima se zahvaljujem i nastavljamo da branimo i snažimo našu otadžbinu Srbiju“, naveo je Macut.
On je uoči Posebne sednice Vlade, sa ministrom prosvete Dejanom Vukom Stankovićem i gradonačelnikom Leskovca Goranom Cvetanovićem, otvorio vrtić „Vesela družina“.
Planirano je da u okviru današnje posete Leskovcu, premijer će prisustvovati i predstavljanju projekta „Leskovac – prestonica kulture 2026“.
„Sledeća godina biće posvećena daljem razvoju Leskovca“
Macut je izjavio da će naredna godina biti posvećena daljem razvoju tog grada i izrazio nadu da će Leskovac povratiti titulu “srpskog Mančestera“ i industrijski potencijal koji je imao pre Drugog svetskog rata.
Macut je izrazio zadovoljstvo što je treća Posebna sednica Vlade u aktuelnom sazivu održana u Leskovcu povodom proglašenja tog grada za nacionalnu prestonicu kulture za 2026. godinu.
“Ovo nije slučajna stvar, to se potpuno prirodno desilo i ovo je tok događaja koji je proteklih godina kandidovao Leskovac da postane to čime ga danas proglašavamo“, rekao je Macut novinarima posle Posebne sednice Vlade.
Istakao je da je impresioniran kolekcijom Narodnog muzeja u Leskovcu koji, kako je istakao, zaslužuje da postane stalna stanica i mesto koje će najmlađi posećivati tokom ekskurzija.
Dodao je i da Vlada Srbije podržava projekte kao što je “nacionalna prestonica kulture“.
“Čestitam ministru (Nikoli) Selakoviću na izvanrednom odabiru ovog mesta i odabiru kulturnih događaja i manifestacija od visokog ranga, kao i na prikupljanju elemenata srpske istorije i tradicije da se vrate u otadžbinu. Mislim da je to veoma dobar motiv da nastavimo dalje da pokušamo da vratimo sve ono što pripada Srbiji, kao što je slučaj i sa Muzejem savremene umetnosti gde su, zahvaljujući vizionarskom duhu čoveka koji je bio na čelu te ustanove prikupljena najimpresivnija dela srpske umetnosti sa prve polovine 20. veka“, rekao je Macut.
Naveo da se nada da će Leskovac nastaviti tim putem, kao i da će taj grad nastaviti da napreduje i vrati staru titulu “srpskog Mančestera“ zbog industrijske zone u tom gradu koja je, kako je rekao, uništena u bombardovanju u Drugom svetskom ratu.
“Nadam se da ćemo pokušati da vratimo nešto od starog sjaja Leskovca koji je nekada imao. Leskovcu želim dobru, plodonosnu i sverazvojnu perspektivu i nadam se da ćemo se uskoro okupiti ponovo da vidimo kako to Leskovac napreduje“, rekao je premijer.
On je danas u Leskovcu prisustvovao i otvaranju vrtića “Vesela družina“ ističući da je to znak da Leskovac vodi računa i o najmlađim naraštajima.
“Nadam se da će naši najmlađi ostati u Leskovcu, da će širiti svoje znanje u izvanrednom muzeju koji u ovom gradu objedinjava čitavu istoriju postojanja i Srbije i Srba, ali i svih naroda koji su ovde bili, spajajući antička vremena sa sadašnjošću“, rekao je Macut.