Sudan ulazi u treću godinu razarajućeg građanskog rata, koji je iz sukoba dvojice ozloglašenih generala prerastao u jednu od najvećih humanitarnih kriza današnjice.
Od proglašenja nezavisnosti 1956. godine, pa do danas, život u Sudanu obeležile su decenije političke nestabilnosti i brutalnog nasilja.
Pre samo šest godina, delovalo je da narod Sudana čeka svetlija budućnost i dugoočekivana sloboda, kada je vojska, pod pritiskom naroda, sa vlasti svrgla Omara al-Bešira, diktatora koji je vladao tom zemljom tri decenije.
Godine koje su usledile nakon Beširovog pada sa vlasti, zabeležile su sve osetnije tenzije između nekadašnjih saradnika, generala Abdela Fataha al-Burhana, predvodnika sudanskih oružanih snaga, i njegovog zamenika, zloglasnog generala Muhameda Hamada Dagala, poznatijeg pod mononimom Hemedti, vođe moćne paravojne formacije RSF.
Brutalni obračun započet je u aprilu 2023. godine, a Crveni krst upozorava da se “istorija ponavlja“ u zapadnoj pokrajini Dafur, prenosi Rojters.
Ko su zaraćene strane?
„Generale Burhana i Hemedtija povezuje dug istorijat saradnje“, objašnjava analitičar BBC-ja, Džejms Kopnal. Za vreme vladavine nekadašnjeg predsednika Omara al-Bešira, dodaje on, stanovništvo zapadne pokrajine Dafur pobunilo se protiv manjka resursa koji je vlada u Kartumu usmeravala ka njihovoj regiji.
Pobunu je nekadašnji predsednik ugušio u krvi, pri čemu su, kako objašnjava Kopnal, ključnu ulogu odigrali general Buhan, koji je predvodio sudansku vojsku u Dafuru, i Hemedti, koji se našao na čelu brutalne paravojske poznate kao Džandžavid (arapski “oružani konjanici“).
„Prva saradnja ove dvojice moćnih generala, ostaće upamćena po “prvom genocidu u 21. veku“, etničkom čišćenju i silovanju koje je sprovodio Džandžavid nad nearapskim stanovništvom Dafura“, ističe Kopnal.
Narod Sudana je 2019. godine izašao je na ulice u borbi za slobodu i kraj tridesetogodišnje diktature predsednika Bašira, u čemu ih je naizgled podržala i vojska. Iste godine, vojska potpisuje sporazum sa demonstrantima, formirajući novu, civilnu vladu, koju je nadgledalo novoosnovano civilno-vojno telo, Suvereni savet.
Na čelu Suverenog saveta našao se general Buhan, a za njegovog zamenika imenovan je Hemedti, predvodnik RSF-a, paravojske nastale na temeljima Džandžavida.
Tri godine kasnije, njih dvojica ponovo sprovode državni udar, ali se naizgled ništa ne menja – na čelu države je i dalje Buhan, dok je Hemedti njegov zamenik i blizak saradnik.
Period rastućih tenzija
Nakon drugog državnog udara, raskol između dvojice generala postaje sve osetniji. General Buhan na vlast vraća pojedince bliske bivšem Baširovom režimu, usled čega Hemedti u javnost sve češće istupa sa izjavama o nužnosti demokratije, nastojeći da se predstavi kao glas marginalizovanih grupa.
Tema nesuglasica bila je i raspodela moći između sudanskih oružanih snaga, na čijem je čelu Buhan, i Hemedtijevog RSF-a, vojske od skoro 100 000 ljudi.
„Sudanske elite Hemedtija, rođenog u Dafuru, kao i pripadnike njegove vojske, često su pežorativno opisivali, smatrajući da zbog svog porekla nisu dostojni vlasti“, obrazlaže Kopnel za BBC.
Kako je konflikt eskalirao i šta se dešava danas?
Aprila 2023. godine tenzije su konačno kulminirale otvaranjem vatre, i iako nije utvrđeno koja strana je zapucala prva, konflikt se rapidno proširio. Hemedtijev RSF je preuzeo potpunu kontrolu nad glavnim gradom Kartumom, koji je sudanska vojska uspela da preuzme tek u martu 2025.
Krajem oktobra 2025. godine, RSF je nakon skoro godinu dana opsade, preuzeo kontrolu nad al-Fašerom, poslednjim uporištem sudanske vojske u zapadnoj regiji Dafur, preneo je CNN.
Vođa sudanskih oružanih snaga i de fakto predsednik države Abdel Fatah al-Burhan, tom prilikom je izjavio da se sudanska vojska iz al-Fašera povukla zbog masovne destrukcije i ubijanja civilnog stanovništva.
Sudan na ivici humanitarne katastrofe
Procenjuje se da je preko 150.000 ljudi poginulo od početka građanskog rata, dok je oko 14 miliona raseljeno, ističe Norveški savet za izbeglice.
Kako dalje stoji u njihovom izveštaju, stanovnicima Sudana preti glad – veliki broj porodica ima pristup samo jednom, oskudnom obroku dnevno. Osim toga, žene i devojčice izložene su svakodnevnom seksualnom nasilju, a čitave porodice nemaju ni sklonište od elementarnih nepogoda.
Kako je preneo Gardijan, nakon što je RSF preuzeo kontrolu nad al-Fašerom, nekoliko stotina pacijenata i zdravstvenih radnika, ubijeno je u lokalnom porodilištu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, pozvao je na momentalan prekid vatre i upozorio na kontinuirana kršenja međunarodnog humanitarnog prava, prenosi CNN.
Sudan je država u severnoj Africi koja broji 50 miliona stanovnika. Autonomna regija Južni Sudan se od Sudana odvojila referendumom o nezavisnosti 2011. godine.