SAD i Iran treba da održe mirovne pregovore u Pakistanu, koji je posredovao u ovom procesu, ali i dalje ostaju duboko podeljeni oko ključnih pitanja, iako je predsednik Donald Tramp rekao da su predlozi koje je Teheran predstavio mogli da budu „osnova“ za razgovore.
Svaka strana se drži svojih suprotstavljenih zahteva za postizanje dogovora o završetku rata, koji bi mogao da oblikuje Bliski istok u budućnosti, piše Rojters.
Gde se nalaze obe strane?
Iranska delegacija treba da stigne u Islamabad na razgovore zasnovane na deset tačaka predloga Irana, koji pokazuje malo podudarnosti sa petnaest tačaka plana koji je ranije izneo Vašington, što sugeriše da će postojati velike razlike koje treba prevazići.
Na primer, iranski predlog uključuje zahtev za obogaćivanje urana, što je Vašington ranije isključio i na čemu je Tramp insistirao kao na nečemu o čemu nema pregovora. Deset tačaka takođe ne pokrivaju iranske raketne kapacitete, za koje su i Izrael i SAD rekli da moraju biti drastično ograničeni.
Teheran je naveo da njegov moćni raketni arsenal nije tema pregovora, iako nije jasno koliko je tih oružja ostalo nakon rata.
Jedan pakistanski zvaničnik u regionu rekao je da Iran može očekivati da dobije mnoge od svojih zahteva, s fokusom na rekonstrukciju, reparacije i ublažavanje sankcija, ali ne može očekivati postizanje dogovora o obogaćivanju urana.
Raniji razgovori fokusirali su se na iranski nuklearni program i rakete. Ta pitanja su sada zasenila sudbina Ormuskog moreuza, strateške tačke kroz koju protiče petina svetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa.
Efektivno zatvaranje ovog plovnog puta od strane Irana od početka rata 28. februara uzdrmalo je globalnu ekonomiju i podiglo cene nafte.
Teheran je nagovestio da bi, u okviru trajnog mirovnog sporazuma, tražio naknadu za brodove koji prolaze kroz moreuz, koji je na najužem mestu širok samo 34 kilometra između Irana i Omana.
Tramp je preteo da će uništiti Iran ukoliko Teheran ne pristane na primirje i ponovo otvori moreuz.
Nije bilo znakova da je Iran ukinuo blokadu plovnog puta, koja je izazvala najveće poremećaje u globalnim energetskim snabdevanjima u istoriji, a Teheran je rekao da neće biti sporazuma dok Izrael napada Liban.
Iranski Vrhovni nacionalni savet za bezbednost izjavio je u saopštenju da je Vašington pristao da prihvati iranski plan od deset tačaka i da su „Sjedinjene Države, u principu, obećale“:
– neagresiju;
– nastavak iranske kontrole nad Ormuskim moreuzom;
– prihvatanje obogaćivanja urana;
– ukidanje svih primarnih i sekundarnih sankcija;
– obustavu svih rezolucija Saveta bezbednosti UN i Odbora guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju;
– povlačenje američkih borbenih snaga iz regiona i prekid rata na svim frontovima, uključujući i protiv Islamskog otpora u Libanu.
Prema izraelskim izvorima, Trampov plan od 15 tačaka, koji je ranije poslat Iranu preko Pakistana, zahtevao je uklanjanje zaliha visoko obogaćenog uranijuma, zaustavljanje obogaćivanja, ograničenje balističkog raketnog programa i prekid finansiranja regionalnih saveznika.
Dok se dve strane pripremaju za pregovore, Tramp je obećao da će zadržati vojne snage na Bliskom istoku dok se ne postigne mirovni sporazum sa Iranom i upozorio na moguću veliku eskalaciju sukoba ukoliko Iran ne bude postupao po dogovoru.
Koje su šanse za postizanje trajnog sporazuma?
Iako je Tramp proglasio pobedu, Vašington nije postigao ciljeve koje je najavio kako bi opravdao početak rata: uklanjanje sposobnosti Irana da napadne susede, uništavanje njegovog nuklearnog programa i stvaranje uslova koji bi olakšali Irancima da sruše svoju vladu.
Iran verovatno neće praviti velike ustupke po tim pitanjima i nagovestio je da može strpljivo nastaviti borbu, pri čemu mu Ormuski moreuz daje ekonomsku prednost nad neprijateljem sa superiornom vatrenom moći.
Koja je pozicija Izraela?
Izrael, koji istovremeno udara saveznika Irana, u Libanu u paralelnom sukobu, vidi Teheran kao egzistencijalnu pretnju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu želi promenu režima u Iranu, iako bi to verovatno zahtevalo kopnene trupe i ne postoji garancija stabilnosti nakon toga.
Pitanje da li primirje obuhvata izraelski rat protiv Hezbolaha postalo je sporno i ugrožava dogovor o primirju.
SAD i Izrael kažu da Liban nije uključen u sporazum, dok je iranski predsednik Masud Pezeškijan rekao da je obustava neprijateljstava u Libanu ključni uslov Teheranovog dogovora sa Vašingtonom.
Izrael je rekao da se složio sa primirjem sa Iranom, ali je dodao da dogovor ne uključuje obustavu vojnih dejstava u Libanu.
Jedan izraelski zvaničnik rekao je da su SAD unapred koordinisale privremeno primirje sa Izraelom, dodajući da je Iran pristao na otvaranje Ormuskog moreuza, ali bez obaveze na konačni kraj rata, nadoknade ili ukidanje sankcija.