Slavina je za Srbiju, makar privremeno, ponovo zatvorena u Briselu.
Još se razmatra da li će novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan 2024-2027, na osnovu kojeg bi Srbija do 2027. ukupno trebalo da dobije 1,58 milijardi evra u nepovratnim sredstvima i povoljnim kreditima, zaobići zvanični Beograd, saopštila je Marta Kos, komesarka Evropske unije za proširenje.
„Sve smo zabrinutiji zbog onog što se dešava u Srbiji“, rekla je Kos na sastanku Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET).
Neki od glavnih razloga su „zakoni koji podrivaju nezavisnost pravosuđa, represija protiv demonstranata, kao i uplitanje u nezavisne medije“, dodala je.
Ona je tokom marta i aprila u više navrata slala slične poruke, dovodeći isplatu novca Srbiji u pitanje i kritikujući vlast u Beogradu zbog usvajanja niza pravosudnih zakona, poznatih kao „Mrdićevi zakoni“.
Obustava isplate novca bio bi „najjasniji signal do sada da Brisel više ne želi da odvaja finansijsku podršku od vladavine prava i demokratskih standarda“, kaže Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, za BBC na srpskom.
„Evropska komisija ima pravo da obustavi, umanji, čak i da preusmeri sredstva drugim kandidatima za članstvo, a ovo je jasna poruka da je EU zaista spremna da aktivira uslovljenost isplate i da ovo nije samo politička poruka „, dodaje.
Srbija je u junu 2025. dobila novac iz pretfinansiranja Plana rasta EU i tada je u Beograd stiglo 111 miliona evra, dok je u januaru 2026. Evropska komisija odobrila isplatu prve tranše u isplati Instrumenata za reforme i rast – još 56,5 miliona evra.
Ta tranša je isplaćena delimično, jer su u Briselu procenili da je Srbija ispunila samo tri od sedam uslova iz Reformske agende, podseća Đurica.
„Odobrene su tada reforme integracije tržišta struje, 5G mreže i vizno usklađivanje, a nisu oni najvažniji koji se tiču izbornih uslova, korupcije, medijskih sloboda ili izbora Saveta REM-a.
„U prevodu, više ne može da se napretkom u tehničkim oblastima zamaskira apsolutni nedostatak napretka ili čak nazadovanje u onim suštinskim“, zaključuje.
Kos je najviše govorila o usklađivanju pravosudnih zakona i potrebom da se oni „usklade sa preporukama Venecijanske komisije“, ali je apelovala na Beograd da „povrati nezavisnost medija, uključujući i reformu REM-a“.
„Dok Ukrajina i Moldavija dobro napreduju, napredak je bio mnogo slabiji na Zapadnom Balkanu.
„Prošle nedelje pisala sam vlastima u regionu da ubrzaju reforme ili da će njihovi građani biti na gubitku.
„Plan rasta se bazira isključivo na učinku i ima rokove“, upozorila je slovenačka političarka.
Ukoliko se reforme ne sprovedu do juna ili, u slučaju Bosne i Hercegovine do decembra, zemlje Zapadnog Balkana rizikuju da „trajno izgube više od 700 miliona evra“, dodala je.
Venecijanska komisija je u petak dostavila nacrt mišljenja o izmeni pravosudnih zakona, poznatih pod nazivom „Mrdićevi zakoni“, dok se konačno mišljenje očekuje u junu, izjavila je Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine Srbije.
Mišljenje izneseno u nacrtu je „fer, balansirano, korektno i sasvim jasno“, rekla je Brnabić na konferenciji za novinare.
„Nećemo čekati da mišljenje bude usvojeno od strane Venecijanske komisije u junu, već ćemo odmah krenuti u njegovu primenu i izmenu seta pravosudnih zakona na način kako je to preporučila i Venecijanska“, kazala je Brnabić na konferenciji za novinare.
Kako tvrdi, promena načina upućivanja tužilaca u druga tužilaštva, što bi po usvojenim izmenama trebalo da radi Visoki savet tužilaštva (VST) umesto Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, za Venecijansku komisiju nije bila sporna.
Naglasila je da u onom delu koji je najviše bio kritikovan u javnosti kao nešto što je urađeno kako bi se sprečile istrage ili kako bi se usporio rad – set zakona „pohvaljen“.
Ekspertski tim Venecijanske komisije pohvalio je taj deo, rekla je Brnabić.
Vlada Srbije je 20. aprila naložila svim državnim organima da kod pripreme zakona „posebnu pažnju moraju da posvete usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije, kao i tome da li je predloženi propis bio prethodno konsultovan sa Evropskom komisijom“.
Iako takozvani Mrdićevi zakoni, nazvani po predlagaču i narodnom poslaniku Uglješi Mrdiću, predstavljaju „sunovrat vladavine prava“, oni su tek „šlag na torti“ negativne ocene za Srbiju iz Brisela, kaže Vladimir Međak, pravnik i stručnjak za evropske integracije, za BBC na srpskom.
„Prvi cilj Reformske agende su vladavina prava, demokratija, sloboda, čak i akademske slobode, a drugi usklađivanje spoljne politike sa EU, što su uradile sve druge zemlje Zapadnog Balkana, osim Srbije“, objašnjava.
„Ovih 1,58 milijardi evra bilo je predviđeno da nam pomogne da se približimo standardima, a mi se udaljavamo“, smatra Međak.
Podseća i da Srbija pet godina nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje u dijalogu sa Briselom.
„Uskraćivanje novca bi bio ozbiljan signal vraćanja unazad.
„U nekim krugovima u Briselu se govori da bi moglo ponovo da bude otvoreno poglavlje 26 koje se tiče obrazovanja i kulture, iako je ono prvo zatvoreno 2016, a razlog su dešavanja sa Univerzitetom.
„Bio bi ovo jedinstven slučaj takvog odnosa prema državi kandidatu, ali i jedinstven slučaj da se kandidat ovako ponaša“, smatra Međak.
Pogledajte video o incidentima tokom izbora za Studentski parlament u Beogradu
Kos je u martu 2026. posetila Srbiju i sastala se sa Anom Brnabić, predsednicom Narodne skupštine.
Tada je ocenila da Brisel „veoma brinu skorašnji koraci“ srpskih vlasti ka umanjenju nezavisnosti pravosuđa, aludirajući na usvajanje takozvanih Mrdićevih zakona.
Dodala je da se nada da se akti neće primenjivati dok mišljenje o njima ne da Venecijanska komisija, kao i da će zvanični Beograd usvojiti to mišljenje kada ga komisija objavi.
„Obavestila sam presednicu Narodne skupštine o našem trenutnom razmatranju da li Srbija i dalje ispunjava uslove za isplatu u okviru finansijskih instrumenata EU“, objavila je Kos na Iksu.
Prethodno, komesarka za proširenje EU je izmene pravosudnih zakona u intervjuu za televiziju N1 nazvala „jasnim korakom unazad“ zvaničnog Beograda, koji „potkopava poverenje“ briselskih zvaničnika u Srbiju.
U ponedeljak, kada je saopštila da će EU zamrznuti sredstva namenjena Srbiji, slovenačka političarka se sastala i sa Vladimirom Đokićem, rektorom Univerziteta u Beogradu, koga mnogi vide kao jednog od najvećih političkih protivnika režima Srpske napredne stranke (SNS).
„Univerziteti moraju da ostanu mesta kritičkog mišljenja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvog oblika zastrašivanja.
„Mnogo cenim njegovu (Đokićevu) posvećenost odbrani autonomije i dostojanstva Univerziteta u Beogradu.
„To je važno za demokratsku i evropsku budućnost Srbije“, objavila je Kos na platformi Iks.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan 2024-2027 vredan je šest milijardi evra i namenjen je „ekonomskom rastu regiona, ubrzanju reformi i ulaganju koje može unaprediti proces proširenja Evropske unije (EU) sa ovim zemljama“, navode iz Evropske komisije.
„U suštini, to je plan koji predviđa dodatna sredstva u odnosu na ona koja se već daju preko pristupnih fondova“, rekao je Međak za BBC na srpskom u januaru 2024.
„Uslov za to je pravljenje reformske agende na godišnjem nivou, šta će se sve uraditi u narednih godinu dana i ispunjavanjem toga, što podrazumeva jačanje demokratskih institucija vladavine prava.“
Kako bi do novca došle, zemlje Zapadnog Balkana moraju da ispune zacrtane ciljeve iz Reformske agende, koja u slučaju Srbiji ima gotovo 100 tačaka.
Plan rasta EU počiva na „četiri stuba“:
Od ukupno šest milijardi evra planiranih u trogodišnjem periodu dve milijarde čine bespovratna sredstva, a četiri krediti pod povoljnijim uslovima od tržišnih, objašnjeno je na sajtu EK.
O visini sredstava EU odlučuje na osnovu broja stanovnika zemlje i bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika, dodaje se.
Severna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija i Srbija dosad su dobili novac iz pretfinansiranja u okviru plana, koji iznosi do sedam odsto ukupne svote namenjene svakoj od država.
Srbija ih je dobila tek u junu 2025, znatno kasnije od svih drugih, osim Kosova, koje je zbog višemesečnih problema sa formiranjem vlade novac primilo tek u aprilu ove godine.
Sredstva iz Plana razvoja do zemlje koja ih dobija dolaze kroz dva kanala – najmanje 50 odsto preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan, a ostatak se direktno preusmerava u budžet države, kaže Dragana Đurica.
„Novac može da završi u projektima u kojima i privreda i građani imaju konkretnu korist, ali uglavnom kroz investicije iz Reformske agende.
„Nije namenjen ni isključivo državnim ministarstvima, niti su to direktne uplate nekom farmeru ili preduzetniku, na primer“, objašnjava.
Najčešće se troši na velike infrastrukturne projekte, poput modernizacije železnice, povećanja energetske efikasnosti, zaštite životne sredine ili digitalizacije obrazovanja, nabraja Đurica.
„Pojedinac može lako da oseti korist od ovih projekata, ali posredno, kroz bolje uslove poslovanja ili unapređenu infrastrukturu.
„Aktuelna situacija je prvenstveno udar na budžet Srbije, ne samo zbog novca, već zbog gubitka razvojnog i investicionog potencijala, koji su ključni za državu“, zaključuje Đurica.
Sve što treba da znate o novim pravilima za ulazak Evropsku uniju:
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
(BBC News, 04.20.2026)
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — naslovi.net