Pacijentima u Srbiji koji imaju hematološke malignitete uskraćen je pristup efikasnijem, bezbednijem i humanijem lečenju, a lekarima pristup režimima koji su predvidljiviji i bolji, ali i dugoročno isplatljiviji, saopštilo je danas Udruženje pacijenata obolelih od limfoma LIPA.
„Na žalost, hematoonkologija je jedna od oblasti koja je bila ozbiljno zapostavljena u prethodnim revizijama Liste lekova, te u ovom trenutku čak 10 indikacija u hematoonkologiji čeka ulazak na listu lekova, što pacijente sa limfomima, hroničnom limfocitnom leukemijom i policitemijom verom stavlja u diskriminišući položaj. Dostupnost inovativnih terapija nije privilegija – to je fundamentalno pravo svakog pacijenta“, ističe se u saopštenju.
LIPA je prošlog vikenda u Beogradu organizovalo regionalnu konferenciju posvećenu unapređenju zbrinjavanja pacijenata sa hematološkim malignitetima na kojoj je rečeno da po dostupnosti inovativnih terapija za ključna hematološka oboljenja – difuzni B-krupnoćelijski limfom (DBKL), Hočkinov limfom (HL), hroničnu limfocitnu leukemiju (HLL), policitemija veru (PV) i retke podtipove limfome – Srbija značajno zaostaje za regionom.
DBKL je najčešći i najagresivniji podtip non-Hočkinovog limfoma, a Evropska agencija za lekove (EMA) u periodu 2018–2025. odobrila je devet inovativnih lekova za tu bolest. U Nemačkoj i Austriji dostupno je svih devet, u Sloveniji sedam, u Grčkoj i Bugarskoj šest, u Hrvatskoj tri, a u Srbiji – nijedan. Više od dvadeset godina nijedan inovativni lek za DBKL u Srbiji nije uvršten na listu lekova.
Predsednica Udruženja LIPA Maja Marković je rekla da lekovi koji su postali standard u lečenju tih bolesti i u Evropi i u većem delu regiona u Srbiji nisu dostupni pacijentima, što postaje sistemski problem.
„Krajnje je vreme da se učine odlučni i zajednički koraci kako bi i pacijenti u Srbiji dobili pristup savremenim terapijama koje im mogu produžiti život, smanjiti patnju i vratiti dostojanstvo svakodnevnog života“, istakla je ona.