Usporavanje privrednog rasta u Srbiji ponovo je u fokusu nakon najnovijih projekcija Svetske banke, koje pokazuju da bi rast mogao biti ispod proseka zemalja Zapadnog Balkana. Prema tim procenama, rast Srbije ove godine iznosiće oko 2,7 odsto, dok se za narednu godinu očekuje blago ubrzanje na tri odsto. U uslovima usporavanja i i dalje prisutne inflacije, postavlja se pitanje kako će se ovi trendovi odraziti na standard građana i u kojoj meri su posledica globalnih kretanja, uključujući i krizu na Bliskom istoku. Komentarišući razloge usporavanja rasta, ekonomista Vasko Kelić, gostujući u emisiji Marker, navodi da je jedan od ključnih faktora aktuelna kriza na energetskom tržištu, pre svega rast cena nafte.
Kako ističe, cena sirove nafte tipa Brent nafta premašila je 117 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka rata, i predstavlja dodatni pritisak na privredni rast.
„Te projekcije su pravljene na nižim cenama nafte, uglavnom između 80 i 90 dolara po barelu. Ako se više cene zadrže, to će dodatno vući rast naniže“, objašnjava Kelić.
Dodaje da bi, u takvim okolnostima, i ostvarenje rasta od oko dva odsto u ovoj godini bio dobar rezultat.
„Ako budemo imali stopu rasta preko dva odsto, to će biti dobro“, ocenjuje Kelić.
Govoreći o merama države, poput smanjenja akciza na gorivo, Vasko Kelić ocenjuje da bi takve odluke mogle da utiču na raspodelu budžetskih sredstava, posebno kada je reč o dugoročnim razvojnim projektima.
Kako navodi, najveći pritisak mogli bi da pretrpe projekti koji nemaju neposredan efekat na standard građana.
„Deluje mi da će najviše biti pogođeni projekti iz oblasti zaštite životne sredine, poput sistema za preradu otpadnih voda, kao i ulaganja u obnovljive izvore energije“, kaže Kelić.
On dodaje da su već sada vidljivi problemi u finansiranju određenih sektora, uključujući i nauku.
„Finansiranje pojedinih naučnih projekata praktično je obustavljeno, tako da će dugoročni razvojni projekti sigurno trpeti“, navodi Kelić.
Ipak, ocenjuje da ne treba očekivati da će kriza u kratkom roku ugroziti isplate plata i penzija.
„Ne verujem da će doći do toga da budu ugrožene plate u javnom sektoru ili penzije, jer je to državi prioritet, ali razvojni projekti će svakako biti pod pritiskom“, zaključuje on.
Govoreći o fiskalnom stanju države, Vasko Kelić ocenjuje da Srbija može da izdrži smanjene prihode od akciza, ali uz prilagođavanje potrošnje.
„Država će moći da izdrži, ali u režimu smanjene javne potrošnje“, navodi Kelić.
Ipak, ukazuje da se ni u takvim okolnostima ne odustaje od pojedinih velikih izdataka.
„Vidimo da se značajna sredstva izdvajaju, na primer, za Rafale, kao i za EXPO 2027, dok će druge oblasti, pre svega razvojni projekti, verovatno biti pod većim pritiskom“, kaže on.
Prema njegovim rečima, upravo ti dugoročni projekti najčešće nisu u vrhu prioriteta kada dođe do potrebe za preraspodelom budžeta.
Na pitanje da li je bolje smanjivati akcize ili dopustiti rast cena goriva, Vasko Kelić ocenjuje da je potreban kombinovani pristup.
„Ja sam uvek za mešani pristup. Ovo smanjenje od 25 odsto nije toliko problematično, ali bi veće smanjenje, poput ranije pominjanih 60 odsto, država teško podnela“, kaže Kelić.
Dodaje da bi, pored fiskalnih mera, trebalo razmotriti i promene u ponašanju potrošača i privrede.
POGLEDAJ VIDEO I PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — insajder.net