Bugarski privremeni ministar poljoprivrede poslednjih meseci prenosi policijske racije uživo, ponovo otvara ‘zakopane’ slučajeve i podnosi prijave tužilaštvu i institucijama EU. Za nekoliko dana predaće dužnost novoj vladi i napustiće funkciju, piše Politico.
Ivan Hristanov je uveren da njegov rad na borbi protiv korupcije neće prestati s njegovim mandatom. Da li će zaista biti tako sada zavisi od Rumena Radeva, bivšeg predsednika čija je novoosnovana stranka „Progresivna Bugarska“ osvojila apsolutnu većinu na izborima 19. aprila, nakon što je obećala da će razbiti ono što naziva bugarskim „oligarhijskim modelom upravljanja“.
Upravo taj sistem Hristanov pokušava da razotkrije tokom svog kratkog mandata.
Njegovi dosijei sada predstavljaju prvi veliki test za Radeva.
U izjavi za Politiko Hristanov kaže da je u sebi utelovio dve uloge. „Prva je uloga ministra. Druga je uloga uzbunjivača. Mogu me isključiti iz vlade. Ali moja uloga uzbunjivača će trajati mnogo duže nakon toga“.
Bugarska je, prema najnovijem indeksu korupcije Transparency International-a, na dnu EU, izjednačena sa Mađarskom.
EU fondovi, koji su najveći izvor javnih investicija u zemlji, poslednjih godina bili su predmet stotina istraga za prevaru – uključujući “fantomske farme”, naduvane ugovore i posrednike povezane sa politikom.
Hristanov je u februaru imenovan u privremenu vladu koju je predvodio premijer Andrej Gjurov, formiranu nakon što se prethodna vlada raspala u decembru, posle najvećih antikorupcijskih protesta koje je Bugarska videla decenijama.
Takve privremene vlade – a ovo je deseta u pet godina – obično imaju usku tehničku ulogu organizovanja izbora. Ova je preuzela i borbu protiv korupcije.
Za čoveka koji je svoj kratki mandat pretvorio u stalne uživo emitovane antikorupcijske istrage i, po sopstvenim navodima, prikupio više od 70 miliona pregleda na Fejsbuku, granica između politike i medijskog nastupa se zamaglila.
Nalazi su izlazili brzo, u ritmu nekoga ko pokušava da stigne vreme koje ne može da zaustavi.
Dva državna tendera za navodnjavanje vredna 169 miliona evra iz EU fondova, za koje je rekao da su bili naduvani i do 20 puta – radovi koji bi trebalo da koštaju oko 43.000 evra – bili su fakturisani na oko 1 milion evra.
Jedna navodna prevara vezana za spaljivanje stoke, koju je Hristanov prvi put prijavio kao zamenik ministra 2022. godine, ponovo se pojavila bez traga u dokumentaciji: po njegovim rečima, svi elektronski i papirni zapisi njegove prvobitne prijave nestali su iz četiri agencije za poljoprivredu i bezbednost hrane.
Jedna fabrika za koju se tvrdi da je proizvodila kontaminirano meso koje je završavalo u školama bila je u vlasništvu supruge poslanika iz stranke Deljana Peevskog, medijskog oligarha koji je sankcionisan od strane SAD zbog korupcije po Global Magnicki zakonu.
Svaka nova prijava sada ide u red. Bugarsko tužilaštvo je, prema dugogodišnjim kritikama, mesto gde takvi slučajevi uglavnom nestaju i nikada ne dođu do suda.
„Nedostatak bilo kakvog daljeg postupanja bugarskog tužilaštva i dalje je glavno usko grlo“, rekao je Ruslan Stefanov, glavni ekonomista u Centru za proučavanje demokratije u Sofiji. Institucije EU i organizacije civilnog društva godinama beleže isti obrazac: istrage se blokiraju, predmeti se obustavljaju, a mali broj slučajeva ikada dođe do suda.
„Gde bogati idu sa eskort devojkama“
Zatim je Hristanov došao do planinskog skijaškog kompleksa. Visoko na planini Vitoša, na šumovitim obodima Sofije, nalazi se objekat koji je Hristanov procenio na oko 10 miliona evra. Ima panoramski pogled, 20 soba, ski lift udaljen oko 100 metara i okolni park koji se održava javnim sredstvima.
Imovina je u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede. Prethodna administracija je bila pristala da je proda kompaniji povezanoj sa bugarskim biznismenom Rumenom Gaitanskim za 500.000 evra.
Ugovor je bio potpisan, ali prodaja nije bila završena kada je Hristanov preuzeo funkciju. Gaitanski, u lokalnim medijima poznat kao „Vuk“, nalazi se u pritvoru od avgusta 2024. godine zbog sumnji na proneveru u vezi sa kreditom državne Bugarske razvojne banke, koji je bio dat jednoj njegovoj drugoj firmi. On negira bilo kakve nepravilnosti.
Iznos od 500.000 evra, rekao je Hristanov, jedva da bi mogao da kupi „osrednji“ stan u centru Sofije. On je lično obišao tu planinsku vilu, snimajući kamerom, a video je istog dana objavio na Fejsbuku.
„To je kao jedno od onih mesta gde bogati ljudi dolaze sa eskort devojkama“, rekao je, uz vidljivu mešavinu neverice i ogorčenja. „Bukvalno, ne šalim se. Skupi nameštaj, ali u isto vreme, kao da su to šest stanova. Sa ogromnim krevetima.“
Video je dobio preko 600.000 pregleda na Fejsbuku, a više od milion ako se računaju i drugi kanali, prema Hristanovu.
Ministarstvo je blokiralo prodaju i predložilo da se objekat prenese Ministarstvu obrazovanja i koristi za školske izlete dece. Hristanov kaže da je strana kupca tražila 1 milion evra odštete. Advokati Gaitanskog nisu odgovorili na zahtev za komentar.
Radev, koji je u januaru podneo ostavku na funkciju predsednika kako bi učestvovao na izborima, osvojio je skoro 45 odsto glasova.
Njegova pobeda dovela je do trenutne ostavke vršioca dužnosti glavnog tužioca Borislava Sarafova. Reformski aktivisti i opozicioni poslanici godinama su ga optuživali da štiti političke i ekonomske moćnike, uključujući bivšeg premijera Bojka Borisova i Deljana Peevskog, medijskog magnata koji je pod sankcijama.
U ostavci je naveo da je odluku doneo „ranije“, ali da ju je odlagao da ne destabilizuje tužilaštvo, bez osvrta na optužbe.
Novi parlament sada ima supervećinu potrebnu da reformiše Vrhovni sudski savet i imenuje novog glavnog tužioca – reformu na kojoj EU već dugo insistira.
Borba protiv korupcije bila je centralna tema kampanje Radeva. On je na dan izbora izjavio da Bugarska ima „istorijsku šansu da jednom zauvek raskrsti sa oligarhijskim modelom Peevski–Borisov“. Ostavka Sarafova predstavljala je prvi, bezbolni korak u tom obećanju.
Brisel je pozdravio rezultat. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta brzo su mu čestitali, nazivajući Bugarsku „ponosnom članicom evropske porodice“, uprkos zabrinutostima EU u vezi sa njegovim ranijim stavovima prema Rusiji.
Analitičari u Bugarskoj i van nje zauzimaju oprezniji stav.
„Borba protiv korupcije je logični ujedinjujući faktor“, rekla je Maria Simeonova iz Evropskog saveta za spoljne odnose u Sofiji. Međutim, ista logika koja čini taj cilj neophodnim za jedinstvo, istovremeno otežava njegovo dosledno sprovođenje. Upravljanje državom zahteva koalicije i parlamentarnu većinu u kojoj će mnogi novi poslanici očekivati nagrade u vidu funkcija, državnih ugovora i lokalnog uticaja, navodi ona.
Čak i ostavka glavnog tužioca Borislava Sarafova, prema nekim analitičarima, više izgleda kao simboličan potez nego početak stvarne promene – vidljiv i medijski efektan, ali bez dubokog sistemskog uticaja.
Emilia Zankina sa Univerziteta Temple u Rimu, stručnjakinja za bugarsku politiku, smatra da je Sarafov podneo ostavku jer je očekivao da će Radev pokrenuti postupak protiv njega.
Ona dodaje da bi Radev mogao preduzeti nekoliko spektakularnih poteza, ali ne i širu reformu. Logika koalicione vlasti, koja zahteva retoriku borbe protiv korupcije da bi održala podršku, istovremeno znači da lider ne može ići preduboko u razbijanje postojećeg sistema.
„Nekoliko ljudi može biti promenjeno ovde i tamo, ali model Peevski–Borisov će jednostavno biti zamenjen Radevljevim modelom lične vlasti“.
Ministar bez poslaničkog mesta
Hristanov je osnovao svoj antikorupcijski pokret „Edinenie“ (Jedinstvo) 2023. godine. U januaru je on, zajedno sa još tri manje stranke, formirao Antikorupcijski blok koji je učestvovao na izborima 19. aprila.
Blok nije prešao izborni prag od 4 odsto potrebnih za ulazak u parlament, a Hristanov nije bio na listi kandidata. Kako objašnjava, to je bila namerna odluka kako bi privremena vlada ostala „jednako udaljena od svih političkih partija“. Time birači nisu mogli direktno povezati njegovu javnu aktivnost na društvenim mrežama sa njegovim imenom na glasačkom listiću.
Na pitanje da li veruje Radevu, Hristanov je bio uzdržan: „Svaka nova vlada treba da dobije svojih 100 dana. Hajde da im damo to poverenje, pa ćemo videti“.
A posle tih 100 dana?
„Ako su dobri – dobri su. Ako su loši – onda reagujemo“.