Uoči 9. maja, Dana pobede nad fašizmom, u Srbiji se, kako ocenjuje istoričar Srđan Milošević, ponovo otvaraju pitanja o načinu na koji se pamti Drugi svetski rat i njegovo nasleđe. Govoreći o tome zašto ovaj datum danas ima slabiji javni i medijski odjek nego ranije, Milošević ističe da postoji više razloga.
„Uglavnom se taj datum u Srbiji obeležava tim okruglim godišnjicama, je li kad su neke jubilarne“, navodi on, dodajući da je jedan od ključnih problema „nesposobnost Srbije i njenog savremenog društva da zapravo izađe na kraj sa tim temama koje se tiču Drugog svetskog rata“.
Prema njegovim rečima, u javnom prostoru se vremenom oblikovala percepcija „Narodnooslobodilačkog pokreta“ koja je uticala na odnos prema antifašizmu.
„Zato što je Narodnooslobodilački pokret, zato što je Komunistička partija počela da bude percipirana kao izrazito antinacionalna, antisrpska“, kaže Milošević, objašnjavajući da je etnički okvir u savremenom društvu postao dominantan kriterijum vrednovanja istorijskih procesa.
On ocenjuje da je u pojedinim periodima došlo do potiskivanja i preoblikovanja sećanja, ali i do njegovog naknadnog nacionalizovanja.
„U toj prvoj fazi nije bilo toliko odstranjivanje samog sećanja na Narodnooslobodilačku borbu koliko je usledilo njeno nacionalizovanje“, navodi on, opisujući promene u interpretacijama nakon raspada Jugoslavije.
Govoreći o devedesetim i kasnijem periodu, Milošević ističe da su istorijski narativi bili pod snažnim uticajem političkih okolnosti i procesa nacionalizacije prošlosti. Posebno ukazuje na promene u javnom tumačenju uloge četničkog pokreta i njegove percepcije u društvu.
NASTAVITE SA ČITANJEM I POGLEDAJ VIDEO NA — insajder.net