Udruženje Plućna hipertenzija Srbija organizovalo je u Beogradu tribinu „PH juče, danas, sutra“, na kojoj je okupilo vodeće lekare, predstavnike zdravstvenog sistema i pacijente iz Srbije i regiona, sa ciljem da se javnosti prikaže razvoj lečenja plućne hipertenzije u Srbiji — od perioda kada pacijentima nisu bile dostupne specifične terapije, preko današnjeg značajnog napretka, do budućnosti koju donose inovativne terapije, kliničke studije, bolja dijagnostika i bolja organizacija zdravstvenog sistema.
Plućna hipertenzija je ozbiljna, progresivna i potencijalno životno ugrožavajuća bolest krvnih sudova pluća. Dovodi do povećanog pritiska u plućnoj cirkulaciji i velikog opterećenja srca, a simptomi često mogu biti nespecifični — zamaranje, kratak dah, gušenje, lupanje srca, vrtoglavice ili gubitak svesti. Zbog toga se bolest nekada kasno prepoznaje.
Od plućne hipertenzije često obolevaju mlađe odrasle osobe, ljudi u životnom, porodičnom i radnom dobu. Upravo zato je vreme jedan od najvažnijih faktora u lečenju. Period od prve sumnje do dijagnoze, kao i vreme od dijagnoze do početka terapije, izuzetno su važni za ishod lečenja, jer plućna hipertenzija može brzo da napreduje ukoliko se ne prepozna i ne leči na vreme.
Jedna od ključnih poruka tribine jeste da je Srbija u prethodnoj deceniji napravila veliki iskorak u dostupnosti terapija za pacijente sa plućnom hipertenzijom. Pre deset godina pacijentima nije bila dostupna nijedna specifična terapija, dok danas, zahvaljujući razumevanju struke, timskom radu lekara, naporima udruženja pacijenata i podršci donosilaca odluka, pacijenti imaju pristup značajno većem broju terapijskih mogućnosti.
Kako je rečeno na skupu, od prošle godine, pacijentima je na raspolaganju fiksna kombinacija dva oralna leka, što značajno olakšava svakodnevno uzimanje terapije, poboljšava adherencu i omogućava efikasno delovanje na ključne mehanizme bolesti. Jako važno je i da su pacijenti mlađi od 18 godina dobili dodatnu terapijsku opciju koja se primenjuje kao monoterapija ili kao deo kombinovane terapije što značajno proširuje mogućnosti lečenja i prilagođavanja terapije individualnim potrebama obolelih.
Posebno je važno istaći da pacijenti odskora primaju i prvu inovativnu terapiju za plućnu hipertenziju. U kombinaciji sa drugim dostupnim terapijama, ona predstavlja važan presek između lečenja nekada i lečenja danas — od perioda bez terapijskih opcija do savremenog pristupa koji pacijentima pruža realnu šansu za duži, kvalitetniji i stabilniji život.
Ključne poruke tribine su:
• Plućna hipertenzija je ozbiljna, progresivna i potencijalno životno ugrožavajuća bolest.
• Bolest često pogađa mlađe odrasle osobe, u periodu kada grade porodicu, karijeru i svakodnevni život.
• Rana dijagnostika i brzo započinjanje terapije ključni su za bolji ishod lečenja.
• Vreme od prve sumnje do dijagnoze, kao i vreme od dijagnoze do početka terapije, mora biti što kraće.
• Srbija je u poslednjih deset godina napravila veliki napredak u dostupnosti terapija za pacijente sa plućnom hipertenzijom.
• Pre deset godina nije bilo dostupnih specifičnih terapija, dok danas pacijenti imaju pristup značajno većem broju terapijskih opcija, uključujući i fiksnu kombinaciju lekova.
• Prva inovativna terapija za plućnu hipertenziju predstavlja važan korak ka savremenijem lečenju.
• Saradnja lekara, referentnih centara, RFZO-a, donosilaca odluka, pacijenata i udruženja ključna je za dalji napredak.
Glas pacijenata mora biti deo razgovora o budućnosti lečenja, jer se iza svake terapije, procedure i odluke nalazi stvaran ljudski život.