S obzirom da u dosadašnjim saopštenjima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u vezi sa istragom slučaja „Senjak“ postoji dosta sumnji u pravilnost i zakonitost postupanja ovog tužilaštva, bilo bi logično i očekivano da Vrhovno javno tužilaštvo izvrši neki vid nadzora nad postupanjem u ovom predmetu, mišljenja je tužilac Radovan Lazić. Ocenjuje i da se s obzirom na dosadašnje postupanje tužilaštva, može očekivati da ovaj postupak ide u pravcu da se završi bez optužnog akta protiv Veselina Milića.
Lazić je za Novi dan N1 rekao da Više javno tužilaštvo na početku krenulo sa vrlo teškim opisom krivičnog dela u kojem se praktično opisuje saizvršilaštvo ili pomaganje, da se potom kvalifikuje kao blaže krivično delo, da bi na kraju za jednu kvalifikaciju krivična prijava bila odbačena, te da je takva praksa prilično neobična.
“Kada se krivična prijava odnosi na više krivičnih dela, odnosno kvalifikovana je kao više krivičnih dela, a povodom istog događaja, tužilaštvo, ukoliko odbacuje krivičnu prijavu, ono odbacuje krivičnu prijavu za sva krivična dela. Tužilaštvo ne odbacuje krivičnu prijavu za jedno delo, a za drugo nastavlja da goni, zato što kvalifikacije iz krivične prijave tužioca ne obavezuju. Potpuno je mimo prakse javnog tužilaštva da se za jedno krivično delo odbacuje krivična prijava, a za drugo krivično delo nastavlja postupak. Posebno, s obzirom na samu prirodu ovih krivičnih dela, koja su neprijavljivanje krivičnog dela i pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela, koja u praksi mogu da budu prilično tanka linija razgraničenja između njih”, objašnjava on.
To prema oceni tužioca nije jedina, kako kaže, čudna i prilično iznenađujuća stvar sa pravnog aspekta.
“Ja sam imao utisak da je Milić bio obuhvaćen naredbom za sprovođenje istrage koja je doneta zbog teškog ubistva pokojnog Nešovića. Ukoliko je on bio obuhvaćen tom naredbom za sprovođenje istrage, onda javno tužilaštvo nije ni moglo da odbaci krivičnu prijavu, zato što je krivična prijava rešena donošenjem naredbe o sprovođenju istrage. Moglo je samo da obustavi istragu u odnosu na Veselina Milića, ali nije moglo da odbacuje krivičnu prijavu. Ukoliko je odbacilo krivičnu prijavu, onda to znači da se praktično naredbom o sprovođenju istrage nije bio obuhvaćen i Veselin Milić. Međutim, onda tu postoji drugi problem, jer tada Više javno tužilaštvo u Beogradu ne bi bilo stvarno nadležno, nego bi bilo stvarno nadležno neko od osnovnih javnih tužilaštava u Beogradu”, navodi Lazić.
Zbog svega navedenog, prema njegovim rečima, pojavljuje se dosta sumnji u pravilnost i zakonitost postupanja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, te je mišljenja da bi bilo logično i očekivano da Vrhovno javno tužilaštvo izvrši neki vid nadzora nad postupanjem u ovom predmetu.
“Čini mi se da ovaj postupak od početka prate neka čudna postupanja tužilaštva. S obzirom na čitavo postupanje tužilaštva, od početka, a to je da se kreće sa jednim vrlo teškim opisom, gde se praktično opisuje, saizvršilaštvo ili pomaganje, pa se kvalifikuje na blaže, pa na kraju se za jednu kvalifikaciju krivična prijava odbacuje, a za drugu nastavlja da se goni, što je, ponavljam, prilično neobično, onda se može očekivati da ovaj postupak ide u pravcu da se praktično on završi bez optužnog akta protiv Veselina Milića. Mene takav ishod ovog postupka u odnosu na Veselina Milića ne bi iznenadio, jer mi se čini da se čitav postupak od početka kreće u tom pravcu”, kaže tužilac Radovan Lazić.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — n1info.rs