Dok je francuski predsednik Emanuel Makron u Tivtu hvalio Vučića i govorio o „pozitivnom zamahu“ Srbije na putu ka EU, kancelar Nemačke Fridrih Merc slao je drugačiju poruku – da Srbija mora da odluči gde joj je budućnost.
Razlika u tonovima nije slučajna: Francuska i Srbija vezane su ugovorima vrednim nekoliko milijardi evra – što otvara pitanje da li Makronova podrška Vučiću izrasta iz uverenja u demokratski napredak Srbije, ili iz logike poslova koje ne treba remetiti.
Samitu EU-Zapadni Balkan u crnogorskom Tivtu prethodio je jedan incident. Naime, avion iz Beograda zadržan je na pisti Aerodroma Tivat radi sprovođenja detaljnih provera lica koja su doputovala, njih 87, odnosno odnosno razloga njihove posete. Kako je naknadno saopštila Uprave policije Crne Gore, državljani Srbije kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru sa sobom su u avionu imali transparente na kojima piše „Srbija pobeđuje“, uređaj za komunikaciju na daljinu i pomorsku radio-stanicu.
Ovi putnici vraćeni su za Srbiju, nakon čega je Srbija uzvratila istom merom – držvljanima Crne Gore neko vreme nije bio dozvoljen ulaz u Srbiju.
Predsednik Evropskog Saveta Antonio Košta istakao je tokom Samita dobrosusedske odnose kao prioritet broj jedan na evropskom putu Srbije. Od EU državnika, jedino je francuski predsednik Emanuel Makron izričito podržao srpskog predsednika Aleksandra Vučića.
„Verujem da ćemo otpočeti sa nizom veoma važnih reformi i mislim da mi, kao Evropljani, moramo da napravimo veliki korak otvaranjem novih klastera. Ja sam voljan i zaista verujem u pozitivan zamah kada su u pitanju Srbija i vaš predsednik Aleksandar Vučić“, rekao je Makron novinarima u Tivtu.
Priliku da iskoriste ove pohvale nisu propustili provladini mediji.
„Predsedniče, predsednik Makron… Samo jedno pitanje, predsedniče… Predsednik Makron je upravo izjavio da je Srbija ključna zemlja“, nestrpljivo se obratila jedna novinarka predsedniku Vučiću, prilikom njegovog obraćanja medijima na Samitu u Tivtu.
Vučić je je prekinuo rečima: „Samo malo, samo malo… Ama ljudi šta ste se uzbudili“, a novinarka je, potom, rekla da je to zato što je Makronova izjava – „super“.
„Zato što je super izjava… Da je Srbija ključna zemlja na Balkanu, da ste uradili ogroman posao za Srbiju na putu EU, razbijena je definitivno laž o Vučiću kao izolovanom…“, na šta je Vučić ponovo prekida i dodaje „što ste se Vi, Bojana, toliko uzbudili“
Ona mu je odgovorila: „Zato što me je vrlo obradovalo sve ovo što sam čula“.
Novinarka Kurije de Balkan (Courrier des Balkans) Milica Čubrilo Filipović, koja je dobila otkaz u francuskom Figaru jer je pisala kritički o vlasti u Srbiji, kaže da francuskog predsednika Emanuela Makrona ne zanima šta se zapravo dešava u Srbiji, već lični interes.
„Pohvale Makrona Vučiću, po mom mišljenju, imaju veze sa biznisima Srbije i Francuske. Francuska stavlja ekonomske interese iznad principa vladavine prava i sve ono što treba da se ispoštuje u procesu evropskih integracija… Mislim da Makronu nije stalo do toga šta se dešava u Srbiji. Kada su studenti prebijani, Makron je ugostio Vučića i vodio ga na svečani radni ručak“, objašnjava ona za portal N1.
Iako je Francuska na Samitu, uz Nemačku, bila glavni predlagač nove strategije za ubrzanje proširenja EU, Čubrilo Filipović kaže da čak ni građani Francuske ne veruju da Francuska istinski zagovara evropske vrednosti, niti da Srbiji „nešto može da garantuje“.
„Makronove reči hvale nisu dovoljne da bi se ubrzalo učlanjenje Srbije u Evropsku uniju. Nemačka se tome protivi, sam kancelar Merc je kazao da je jasno rečeno predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da je Srbiji otvoren put ka Evropskoj uniji, ali mora da odluči gde joj je budućnost… Tu se postavlja pitanje da li Vučiću uopšte treba verovati da je na evropskom putu“, objšanjava dalje.
Kako sagovornica N1 objšanjava, Vučić se ponaša kao trgovac kojima ima jasan cilj.
„Vučić se, po mom mišljenju, ponaša kao trgovac koji ide od državnika do državnika i pita ih šta mi je potrebno, da im da. Šta god je mogao da obeća, on je to uradio. Krajni cilj je da ostane na vlasti što duže i obezbedi sebi izlaznu kartu u jednom trenutku“, ističe novinarka.
Projektovanje i izgradnja prve faze Beogradskog metroa u kojoj Francuska učestvuje kroz projektovanje i izgradnju, finansiranje i protokol. Francuska kompanija Alstom saopštila je krajem marta da je praktično obezbeđeno kompletno finansiranje za projekat prve linije Beogradskog metroa, vredan 915 miliona evra.

Kako piše eKapija, fnansiranje projekta uključuje paket podrške iz Francuske, odnosno direktne državne kredite u iznosu od 150 miliona evra i komercijalne kredite do 530 miliona evra uz odgovarajuće garancije, dok je preostali deo sredstava obezbeđen Republikom Srbijom putem njenih državnih institucija i relevantnih javnih fondova.
Ne treba zaboraviti francuske rafale. Srbija je potpisala ugovor o kupovini 12 novih rafala vrednih 2,7 milijardi evra. Koliki je to iznos može se videti po poređenju što je sam Ekspo 2027 trebalo da košta 1,2 milijarde, dok je Fiskalni savet Srbije saopštio da bi projekat na kraju mogao da košta oko 3,4 milijarde evra.
Kako je pisao Tango siks, Vučić je kazao još tokom 2019. da je od Francuske kupljeno 18 PVO sistema Mistral sa 50 raketa.
Makron je tada sporazum o kupovini rafala nazvao “istorijskim sporazumom koji će doprineti miru u Evropi”. Hrvatska je, sa druge strane, potpisala ugovor sa Francuskom 2021. godine o kupovini 12 polovnih “rafala” vredan 999 miliona evra.
Tu je i Ugovor o 25-godišnjoj koncesiji beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” sa francuskom kompanijom Vansi erports (Vinci airports). Povodom osam godina poslovanja, aerodrom “Nikola Tesla” saopštio je da je “ostvario porast broja putnika za gotovo 60 odsto, da je rekonstruisana glavna poletno-sletna pista prvi put posle 60 godina, te da je dobio više od 360 miliona evra investicija, uz dodatnih 501 milion evra, koliko je uplaćeno prilikom preuzimanja upravljanja aerodromom”.
Srbija uzima i zajam od Francuske i to za razvoj računara visokih performansi – superkompjutera i veštačke inteligencije – od francuskog trezora uzećemo kredit od 42,5 miliona evra, a najmanje 50 odsto robe i usluga koji su neophodni za realizaciju ovog projekta moraće da budu uvezeni iz Francuske.
Sa francuskom kompanijom “Suez” 2017. potpisano je javno-privatno partnestvo za izgradnju postrojenja za preradu komunalnog otpada i sređivanje deponije „Vinča“, a potpisana vrednost tada je bila 300 miliona evra na 25 godina, a tu je i memorandum kojim se stvaraju uslovi za strateško partnerstvo sa EDF u proceni potencijala za razvoj nuklearnog civilnog programa u Srbiji. EDF je iskazao interesovanje za saradnju sa Elektroprivredom Srbije u razvoju novih, kao i revitalizaciji postojećih hidroelektrana, kao i hidroelektrana od regionalnog interesa.
PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — n1info.rs
