Evroposlanici su usvojili nova pravila koja poboljšavaju pristup novim biljkama otpornim na klimatske promene i štetočine, a koje zahtevaju manje pesticida, saopštio je danas Evropski parlament.
Nova pravila EU predstavljaju zaokret ka regulisanju biljaka na osnovu njihovih konačnih genetskih karakteristika, a ne prema načinu na koji su stvorene. Biljke dobijene novim genomskim tehnikama podeljene su u dve kategorije, za koje važe različite pravne obaveze.
Biljke dobijene novim genomskim tehnikama prve kategorije (NGT-1): ova kategorija obuhvata biljke sa ograničenim brojem i vrstom izmena koje se mogu postići i konvencionalnim oplemenjivanjem. Ako se utvrdi da ispunjavaju kriterijume kategorije NGT-1, smatraće se jednakim konvencionalnim biljkama. Na zahtev Parlamenta, biljke izmenjene tako da budu tolerantne na herbicide ili da proizvode insekticidne supstance ne mogu se smatrati biljkama ove kategorije.
Biljke dobijene novim genomskim tehnikama druge kategorije (NGT-2): ova kategorija obuhvata biljke čije su genetske modifikacije obimnije ili složenije. Te biljke podležu važećim strogim pravilima za genetski modifikovane organizme (GMO) i biće predmet procene rizika. Pre nego što budu plasirane na tržište EU, moraće da dobiju odobrenje, navodi se u saopštenju Parlamenta.
Kako prenosi Index, nekoliko proizvoda dobijenih od NGT biljaka već je dostupno na tržištu ili se nalazi u poodmakloj fazi razvoja van EU. Primeri uključuju pšenicu sa niskim sadržajem glutena, krompir otporan na patogene i kukuruz otporan na sušu.
Biljke iz kategorije NGT-2 podležu punim obavezama sledljivosti i označavanja, a države članice moći će da ograniče ili zabrane njihov uzgoj čak i ako su odobrene za uzgoj u EU. Biljne sorte koje sadrže NGT-1 biljku ili su od nje dobijene biće upisane u javnu bazu podataka EU.
Pakovanja semena i reproduktivnog biljnog materijala moraće da nose oznaku NGT-1 kako bi poljoprivrednicima bio omogućen informisan izbor. Kako bi se primena novih genomskih tehnika usmerila ka razvoju održivijih biljnih sorti, na primer onih otpornih na klimatske promene i štetočine, uvodi se obavezno praćenje njihovog uticaja na održivost.
Nove genomske tehnike neće biti dozvoljene u organskoj proizvodnji, ali se tehnički neizbežno prisustvo biljaka iz kategorije NGT-1 neće smatrati neusaglašenošću. Evropska komisija proceniće da li novi propisi predstavljaju administrativno, ekonomsko ili praktično opterećenje za subjekte u organskoj proizvodnji, uključujući i uticaj na njihovu percepciju i percepciju potrošača.
Biće moguće patentirati nove genomske tehnike, osim u slučajevima osobina ili sekvenci genoma koje se prirodno pojavljuju ili nastaju biološkim metodama. Poslanici su uveli zaštitne mehanizme kako bi sprečili koncentraciju tržišta i poljoprivrednicima obezbedili pristupačne cene i pravičan pristup, uključujući pravo da čuvaju i ponovo seju seme.
Izvestiteljka Džesika Polfjerd (EPP, Švedska) ocenila je da je „ovo istorijska pobeda za evropske poljoprivrednike i budućnost Evrope“.
„Odobravanjem korišćenja NGT biljaka opredelili smo se za inovacije, konkurentnost i prehrambenu bezbednost. Poljoprivrednici već dugo traže pristup ovim savremenim alatima za oplemenjivanje kako bi razvijali useve koji su otporniji i manje zavisni od pesticida. Omogućavanjem primene ovih bezbednih, naučno zasnovanih tehnologija oplemenjivanja, Parlament pruža podršku evropskim poljoprivrednicima, štiti našu prehrambenu bezbednost i gradi konkurentniju i inovativniju Evropu“, rekla je švedska poslanica, prenosi Evropski parlament.
Parlament i Savet EU postigli su privremeni dogovor o izmenjenim pravilima o novim genomskim tehnikama (NGT) u decembru 2025. godine. Uredba sa novim pravilima stupiće na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu Evropske unije, a primenjivaće se dve godine kasnije.