Globalna trgovina ilegalnim narkoticima doživljava neviđeni procvat, dok su proizvodnja kokaina i zaplene metamfetamina dostigle rekordne nivoe, upozorila je danas Kancelarija UN za drogu i kriminal (UNODC) u svom godišnjem izveštaju povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i nezakonite trgovine drogama, koji se obeležava 26. juna.
„Svedoci smo neviđenog skoka novih vrsta droga na tržištu, a zabrinjavajuće je to što su neke moćnije ili opasnije nego ranije“, izjavila je Monika Džuma, izvršna direktorka UNODC-a.
Prema izveštaju, krijumčari droge koriste savremene tehnologije i globalnu nestabilnost kako bi uveli nove supstance, eksperimentisali sa različitim trgovačkim rutama i metodama i agresivno zauzeli nova tržišta.
„Već trpimo posledice: milioni prevremenih smrti i izgubljenih godina zdravog života, mreže za krijumčarenje droge koje narušavaju ekonomije, kao i uništavanje života, zajednica i egzistencije. Moramo da pojačamo napore odvraćanja, povećamo razmenu obaveštajnih podataka i koordinišemo zajedničke operacije, uz veća ulaganja u prevenciju i lečenje“, dodala je Džuma.
Procenjuje se da je više od 330 miliona ljudi koristilo neku drogu u 2024. godini, što čini 6,2 odsto globalne populacije starosti između 15 i 64 godine, u poređenju sa 5,2 odsto u 2014. godini, navodi se u saopštenju.
Kanabis je i dalje ubedljivo najkorišćenija droga sa 256 miliona korisnika, a slede opioidi (63 miliona), amfetamini (32 miliona), kokain (25 miliona) i ekstazi (21 milion), navodi se. Istovremeno, prijavljeno je 755 novih psihoaktivnih supstanci (NPS) koje cirkulišu na tržištima, od kojih je 118 identifikovano po prvi put.
Zabrana uzgoja opijuma, kao i proizvodnje, upotrebe i trgovine svim vrstama narkotika u Avganistanu iz 2022. godine i dalje snažno ograničava globalno tržište heroina. Iako uzgoj opijuma raste u Mjanmaru, Laosu i Meksiku, to ne može da nadoknadi drastičan pad proizvodnje u Avganistanu, koji je ranije isporučivao preko 6.000 tona opijuma godišnje.
Nove rute krijumčarenja i postepeno širenje proizvodnje metamfetamina stvorili su nova tržišta za ovu drogu, posebno na Bliskom i Srednjem istoku, u Africi i delovima Evrope, navodi se u izveštaju. Globalne zaplene su rasle u proseku za 12 odsto godišnje, što je povećanje uglavnom podstaknuto zaplenjenim količinama u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.
Iako Mjanmar ostaje dominantna zemlja porekla metamfetamina, velika potražnja je privukla i dobavljače iz Severne Amerike, zapadne i južne Afrike, kao i jugozapadne Azije. Sa druge strane, proizvodnja, krijumčarenje i upotreba kanabisa rastu pod uticajem talasa legalizacije i dekriminalizacije, posebno u Severnoj Americi, što je dovelo do toga da zaplene ove droge dostignu istorijski najviše nivoe.
Istovremeno, broj korisnika kanabisa skočio je za čak 40 odsto tokom protekle decenije, uz porast stope konzumacije sa 3,8 odsto u 2014. godini na 4,8 odsto na globalnom nivou. Kada je reč o kokainu, globalna proizvodnja čistog proizvoda premašila je 4.000 tona u 2024. godini, što je četvorostruki porast u protekloj deceniji vođen širenjem plantaža i većom produktivnošću.
Navodi se i da organizovane kriminalne grupe usmeravaju sve veće količine narkotika ka Africi i Aziji kako bi povećale profit izvan tradicionalnih tržišta Zapadne Evrope i Severne Amerike. Pored zdravstvenih rizika, UNODC dodaje da ovaj globalni talas sa sobom povlači i porast nasilja i kriminala, dok siromaštvo i loš pristup lečenju dodatno otežavaju borbu protiv zavisnosti.