Sa dolaskom sve intenzivnijih toplotnih talasa, veterinari upozoravaju vlasnike kućnih ljubimaca na opasnosti koje vrebaju tokom visokih temperatura.
Toplotni udar kod mačaka ozbiljno je stanje koje može imati fatalne posledice, ali se pravilnom prevencijom i brzim prepoznavanjem simptoma najgori ishod može izbeći. Važno je razumeti da opasnost ne preti samo napolju, već i unutar doma.
Šta je toplotni udar i zašto može biti smrtonosan?
Toplotni udar, poznat i kao hipertermija, nastaje kada telesna temperatura mačke pređe normalne granice i organizam više ne može efikasno da reguliše toplotu. Normalna telesna temperatura mačke kreće se između 38,1 i 39,2 stepena Celzijusa. Kada pređe 40 stepeni, mačka ulazi u opasnu zonu.
Za razliku od ljudi, mačke se ne znoje po celom telu, već se rashlađuju prvenstveno dahtanjem i isparavanjem pljuvačke dok ližu krzno. Tokom ekstremnih vrućina ti mehanizmi više nisu dovoljni.
Prema rečima stručnjaka, dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može dovesti do teške dehidratacije, poremećaja zgrušavanja krvi, oštećenja unutrašnjih organa, napada, kome, pa čak i smrti. Što telesna temperatura duže ostane opasno povišena, posledice su ozbiljnije, zbog čega je neophodno brzo reagovati i ljubimca odmah odvesti veterinaru.
Kako prepoznati znakove opasnosti?
Simptomi toplotnog udara kod mačaka u početku mogu biti suptilni, ali se brzo pogoršavaju. Jedan od prvih i najuočljivijih znakova su ubrzano disanje i dahtanje.
Vlasnici bi trebalo da obrate pažnju i na desni mačke, koje mogu postati jarko ili tamnocrvene, a ponekad i veoma blede. Ostali alarmantni simptomi uključuju povraćanje i proliv, koji ponekad mogu sadržati krv.
Mačka može postati izrazito slaba, zbunjena i nestabilna na nogama, što može dovesti do teturanja i kolapsa. U najtežim slučajevima mogu se javiti napadi, slepilo ili gubitak svesti. Ako primetite bilo koji od ovih znakova, odmah potražite veterinarsku pomoć.
Koje mačke su u najvećem riziku?
Iako svaka mačka može doživeti toplotni udar, neke grupe su posebno ugrožene. To uključuje dugodlake i gojazne mačke, kod kojih masno tkivo predstavlja dodatni izolator i otežava rashlađivanje.
Posebno su ugrožene i brahikefalične, odnosno kratkonose rase poput persijskih mačaka. Zbog specifične građe disajnih puteva one teže dišu, pa se i teže rashlađuju.
Važnu ulogu ima i starost. Veoma mladi mačići i starije mačke imaju slabije razvijene mehanizme termoregulacije, zbog čega su osetljiviji. Dodatan oprez potreban je i kod mačaka koje boluju od srčanih ili plućnih bolesti.
Prevencija je ključna, a opasnost vreba na neočekivanim mestima
Za razliku od pasa, kod kojih toplotni udar često nastaje zbog preterane fizičke aktivnosti po vrućini, kod mačaka je najčešći uzrok slučajno zatvaranje u pregrejanom i slabo provetrenom prostoru.
Baštenske kućice, staklenici, garaže ili zastakljene terase tokom letnjih dana mogu postati smrtonosne zamke. Pošto mačke vole da se zavuku na mirna mesta kako bi dremale, važno je proveriti ove prostorije pre nego što ih zatvorite, prenosi Mirror.
Mačku nikada, čak ni na nekoliko minuta, ne treba ostavljati u parkiranom automobilu, jer temperatura u vozilu veoma brzo raste. Veterinari iz Velike Britanije savetuju da, ukoliko morate da prevozite mačku, prethodno dobro rashladite automobil.
Tokom vrućih dana mački treba obezbediti stalan pristup svežoj vodi i hladovini, a najbolje je da boravi u zatvorenom i rashlađenom prostoru tokom najtoplijeg dela dana.
Koliko je opasnost ozbiljna pokazuju i podaci iz Francuske, gde je tokom nedavnog toplotnog talasa zabeležen porast smrtnosti kućnih ljubimaca za gotovo 10 odsto, što stručnjaci direktno povezuju sa ekstremnim vrućinama.
Svest o rizicima i odgovorno ponašanje vlasnika najbolja su zaštita za kućne ljubimce. Ako posumnjate da vaša mačka ima toplotni udar, hitno potražite veterinarsku pomoć, jer je svaka minuta važna za njen oporavak.
